Šta je ramazan?
Pobožni muslimani ramazan žive kao vrijeme apstinencije. Ovo je također povezano sa intenzivnim molitvama ili učenjem Kur’ana. Mnogi koriste vrijeme za razmišljanje o osnovnim stvarima u životu i da pobjegnu malo od stresa svakodnevnog života.
Obaveza suzdržavanja od jela, pića i drugih zadovoljstava, kao što su seksualni odnosi ili pušenje, tokom ramazana jedan je od pet stubova islamskog načina života. Međutim, ramazan uključuje i prekid posta sa porodicom i prijateljima.
Ko posti, a ko ne?
Kura’n kaže da sve odrasle žene, muškarci i djeca od puberteta moraju postiti ramazan. Međutim, određene grupe ljudi su izuzete od posta u ramazanu.
Ovo uključuje:
trudnicemajke koje doježene tokom menstruacijeputnikebolesne i/ili stare ljude
Ovi ljudi mogu nadoknaditi dane posta kasnije. Ako to nije moguće iz zdravstvenih razloga, donacije se mogu iskoristiti za kompenzaciju, naprimjer.
Izbjegnite zdravstvene posljedice
Međutim, nejedenje može uzrokovati i zdravstvene probleme kod zdravih ljudi. Neželjene nuspojave u ramazanu, ali i drugim oblicima posta, mogu biti glavobolja, problemi s cirkulacijom ili nedostatak koncentracije. Ovi simptomi su posebno uzrokovani nedostatkom tekućine, što također uzrokuje smanjenje proizvodnje znoja – tijelo se više ne može hladiti kada je vruće.
Kako bi zdravstveni rizik bio što manji, ima smisla tokom ramazana svakodnevni život – ako je moguće i profesionalno – prilagoditi apstinentnom načinu života i osigurati uravnoteženu ishranu u dozvoljeno vrijeme obroka.
Osobe s bubrežnom bolešću ili povećanim rizikom od tromboze trebaju potražiti savjet ljekara prije početka posta. Ljudi koji moraju redovno uzimati lijekove također bi trebali razgovarati sa svojim ljekarom prije početka ramazana. Može biti preporučljiva promjena doze lijeka ili promjena vremena primjene.
Savjeti za ishranu u ramazanu
Nakon zalaska sunca, ramazanski post se prekida do izlaska sunca. Tokom ovog perioda uobičajeno je da se sva porodica i prijatelji okupe da večeraju zajedno. Mnogi ljudi koji poste imaju tendenciju da konzumiraju što više hrane tokom pauze posta.
Ali ovdje budite oprezni: ako jedete masnu, prženu ili začinjenu hranu uveče za iftar, obrok nakon zalaska sunca, povećavate rizik od bolova u stomaku , problema sa varenjem ili žgaravice. Problemi sa spavanjem mogu biti povezani i sa punim želucem.
Iz tog razloga može biti od pomoći izbjegavanje određenih namirnica tokom ramazana. Kako biste tijelu dali energiju koja mu je potrebna uprkos postu, može biti od pomoći odabir određene hrane za prekid posta.
Sehur i iftar: Jelo u ramazanu
Za sehur se posebno preporučuju ugljikohidrati i vlakna. I jedno i drugo osigurava dugotrajan osjećaj sitosti. Rafinirani ugljeni hidrati i šećer (u umjerenim količinama) preporučuju se za iftar, jer ove namirnice brzo podižu nivo šećera u krvi. Međutim, za oba obroka važi: prije svega, vitamine i minerale treba unositi u obliku povrća, salate ili voća.
Prikladne namirnice za sehur su:
proizvodi od cijelog zrna
riža i zob
mahunarke
mliječni proizvodi
Pogodne namirnice za iftar uključuju:
voće kao što su hurme
perad i ribu
humus
povrće, kao što je crvena leća
U ramazanu treba paziti i na iftar i na sehur kako bi se osiguralo da se konzumira dovoljno tečnosti da se nadoknadi nedostatak. Voda ili čaj bez šećera ovdje bi trebali biti prioritet. Pića koja sadrže kofein, kao što su kola ili crni čaj, treba izbjegavati tokom ramazana jer oni također lišavaju tijelo tečnosti (a time i minerala).
Mršati u ramazanu?
Pored vjerske tradicije koju nosi ramazan, mnogi se nadaju i da će post imati pozitivnu nuspojavu u smislu težine. Međutim, posebno u ramazanu, mnogi muslimani zapravo dobijaju na težini umjesto da gube. To je uglavnom zbog vrste i količine hrane koja se konzumira tokom prekida posta. Ako pazite na zdravu i uravnoteženu prehranu, može doći i do gubitka težine. Međutim, ako se nakon posta vratite starim navikama u ishrani, rizik od jo-jo efekta je visok.
Ramazan i sport
U principu, najbolje je izbjegavati teške fizičke poslove tokom ramazana kako bi se tijelo što bolje zaštitilo. Sportske aktivnosti također treba ograničiti kako ne biste dodatno opterećivali tijelo. Umjereno vježbanje, poput dugih šetnji na svježem zraku ili nježne gimnastike, neće vam naštetiti.