Kultura

U Fojnici završena XLII književno kulturna manifestacija 'Susreti Zija Dizdarević'

Dodjelom nagrada za najbolju kratku priču u Fojnici je završena XLII književno kulturna manifestacija „Susreti Zija Dizdarević“.

FOTO: FENA
FOTO: FENA

Kako se navodi u obrazloženju žirija, koji su činili Anisa Avdagić, Stanko Krnjić i Fahrudin Kujundžić, među 140 pristiglih priča iz BiH i susjednih zemalja, svojom su se kvalitetom svježinom jezika i rečeničnim konstrukcijama, poetičnošću, kao i otvaranjem važnih društvenih pitanja i problema, socijalnom i etičkom angažiranošću – izdvojile tri priče, među kojima je prvonagrađena priča „Bunar“ Azemine Krehić iz Zenice.

Drugu nagradu je izborila priča „Unutrašnja stanarka“ Radmile Stojadinović iz Požarevca, a treću „Kad prestanu zvona“ Emine Mujkanović iz Tuzle. U atmosferi nedogađanja i sporog, te fragmentiranog pripovijedanja, sve više naslućivanja negoli saznanja, pobjednička priča još od samog naslova u fokus stavlja bunar koji funkcionira kao središnji simbol traume i skrivanih tajni.

Konkretni je bunar istovremeno i bunar sjećanja. Narativne sekvence koje su prožete zvukom vode, od kapajuće slavine i kiše do lavora ili sna o vodi i duboke vode u bunaru, podsjećaju na buđenje potisnutih sjećanja ukliještenih u kolektivni zavjet šutnje poslijeratne zajednice, u kojoj se istina prešutno znala, ali se nikada nije izgovorila.

Šta se dogodilo, da li nas, kako i koliko, nama čak i nepoznata prošlost određuje, šta za dalji život znači cenzura nad sjećanjem? Da li šutnja štiti? Razgranate su intepretativne staze koje ova priča otvara, a odluka lika/pripovjedačice da naposljetku ne proda porodičnu kuću – iako se u selo vratila upravo i samo zbog toga – označava njeno konačno prihvatanje prošlosti, jer zidove porodične kuće počinje razumijevati kao spomenike slomljenim dušama i naslijeđene ponore nad kojima treba stražariti – navodi se u obrazloženju žirija.

Tradicionalno, na Svečanoj akademiji dodijeljene su i nagrade za najbolje učeničike literarne radove. Akademik Mirko Pejanović je biranim riječima govcorio o nedavno preminulom najmlađem bratu književnika Zije Dizdarevića, Raifu Dizdareviću, koji je ovoj manifestaciji pružao dugogodišnju podršku.

Predstavljen je i 41. Godišnjak Susreta, u kome su objavljene i odabrane priče, koje su prispjele na prošlogodišnji Konkurs. Prvog dana ove dvodnevne manifestacije, u okviru programa „Novo čitanje klasika bosanskohercegovačke književnosti“ o istaknutom književniku i prevodiocu Nikoli Šopu govorili su prof.dr. Enver Kazaz, dr. Alma Skopljak i prof.dr. Adijata Ibrišimović-Šabić.

Gost Susreta bio je akademik Slobodan Blagojević, jedan od najistaknutijih savremenih književnika, filozofa i prevodilaca, a u fokusu večeri, koju je sjajno moderirala profesorica Adisa Bašić, bila je „Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas“. Knjiga je nastajala 40 godina.