Takvu mogućnost najavio je komandant britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (RAF), maršal avijacije Sir Harv Smyth, u razgovoru za list The Telegraph.
Prema njegovim riječima, razvoj bespilotnih borbenih letjelica uz podršku umjetne inteligencije mogao bi iz temelja promijeniti vojno zrakoplovstvo. Taj proces uporedio je s historijskim prelaskom s propelerskih na mlazne avione.
Velika Britanija trenutno razvija borbeni avion šeste generacije pod nazivom Tempest, koji će koristiti naprednu tehnologiju smanjene radarske uočljivosti.
Projekat se realizuje u okviru međunarodnog programa Global Combat Air Programme (GCAP), u kojem učestvuju britanska kompanija BAE Systems, italijanski Leonardo i japanska Japan Aircraft Industrial Enhancement Company.
Riječ je o projektu vrijednom više milijardi funti, a planirano je da novi avion uđe u operativnu upotrebu do 2035. godine.
Smyth smatra da bi upravo ovaj projekat mogao označiti kraj ere klasičnih borbenih aviona s pilotom. Avion razvijen u okviru programa GCAP mogao bi biti posljednji borbeni avion s posadom koji ćemo ikada napraviti. Ne zato što će ljudi postati manje važni, nego upravo suprotno – izjavio je Smyth za The Telegraph.
Prema Smythovoj viziji budućnosti, britansko ratno vazduhoplovstvo oslanjat će se na kombinaciju klasičnih borbenih aviona i autonomnih bespilotnih sistema koji će moći samostalno izvršavati dio vojnih zadataka.
Umjetna inteligencija trebala bi omogućiti automatizaciju pojedinih operacija i smanjiti izloženost pilota najvećim opasnostima na bojnom polju. Ako se pravilno koriste, umjetna inteligencija i mašine preuzimat će najopasnije zadatke umjesto ljudi. Ipak, tehnologija mora unaprijediti ljudsko prosuđivanje, a ne zamijeniti odgovornost – naglasio je Smyth.
Britanski RAF trenutno koristi borbene avione Eurofighter Typhoon FGR4 i F-35B Lightning. Potonji je u upotrebi i u Kraljevskoj mornarici, prvenstveno zbog mogućnosti polijetanja i slijetanja na nosače aviona.
Komandant RAF-a najavio je da bi prvi bespilotni borbeni avioni mogli početi letjeti britanskim zračnim prostorom već naredne godine.
To bi predstavljalo važan korak u razvoju vojnog vazduhoplovstva, u kojem će piloti sve više upravljati letjelicama na daljinu i koordinirati njihove aktivnosti izvan kabine aviona. Bespilotni borbeni avioni počet će letjeti u britanskom zračnom prostoru sljedeće godine. To je istovremeno uzbudljivo i neophodno – poručio je Smyth.
Velika Britanija već koristi bespilotnu letjelicu Protector, dugu približno 11 metara, koja je namijenjena izviđačkim i borbenim operacijama.
Njome se upravlja iz baze RAF Waddington u engleskoj grofoviji Lincolnshire. Protector može ostati u zraku približno 40 sati, a opremljen je mogućnošću nošenja projektila Brimstone i precizno navođenih bombi Paveway.
Ipak, ova letjelica nije potpuno autonomna jer njome upravljaju operateri sa zemlje.
Sličan koncept već se testira i u Sjedinjenim Američkim Državama. Američko ratno vazduhoplovstvo prošlog mjeseca provelo je eksperiment kojim je demonstrirana mogućnost zajedničkog djelovanja klasičnih borbenih aviona i bespilotnih letjelica.
Tokom testa, iz baze Edwards u Kaliforniji poletio je borbeni avion F-22 Raptor s pilotom, koji je zatim davao taktičke instrukcije bespilotnoj letjelici YFQ-44A Fury.
Dron je letio u blizini aviona, samostalno obrađivao dobijene komande, odabirao manevre i izvršavao simulirane borbene zadatke.
Ovakav koncept omogućava jednom pilotu da koordinira djelovanje više bespilotnih letjelica, koje bi mogle preuzimati zadatke s većim rizikom za ljudske posade.
Američki eksperiment pokazao je mogućnosti primjene umjetne inteligencije u tumačenju i izvršavanju taktičkih instrukcija koje izdaje pilot.
Takav razvoj tehnologije mogao bi značajno promijeniti način izvođenja zračnih operacija, u kojima bi ljudski faktor i dalje imao važnu ulogu u donošenju odluka, dok bi autonomni sistemi preuzimali sve veći dio operativnih zadataka.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.