Kompanija njenu snagu poredi s nuklearnom elektranom od nešto više od jednog gigavata, a ne 12 kako se širilo internetom, a za samu bateriju kanton još nije izdao dozvolu.
U Laufenburgu, gradiću na Rajni u švicarskom kantonu Aargau, kompanija FlexBase gradi tehnološki centar s data centrom za vještačku inteligenciju i, ispod njega, protočnom baterijom za koju tvrdi da će biti najveća na svijetu. Lokacija nije slučajna: tu je „Zvijezda Laufenburga“, čvorište u kojem su 1958. prvi put povezane mreže od 220 kilovolti nekoliko zemalja.
U maju 2026. FlexBase je za partnera izabrao britansku kompaniju Invinity Energy Systems, koja razvija vanadijske protočne baterije.
Brojke su se mijenjale kako je projekt rastao. Kada je predstavljen 2024, najavljivano je više od 500 megavata, a 2025. godine 800 megavata i više od 1.600 megavat-sati. Invinity danas navodi kapacitet do 1,5 gigavat-sati u prvoj fazi, uz mogućnost proširenja na 2,1 gigavat-sat.
FlexBase najveću snagu poredi s nuklearnom elektranom Leibstadt u istom kantonu, koja ima nešto više od jednog gigavata. Tvrdnja o „12 GW“ koja kruži portalima pogrešno je prepisana, deset puta veća brojka. I brzina od nekoliko milisekundi odnosi se na to koliko brzo baterija može početi primati ili davati struju, a ne na to da se sva energija oslobodi odjednom. Pri snazi od oko jednog gigavata, 2,1 gigavat-sat potrošio bi se za otprilike dva sata.
Protočna baterija energiju čuva u tečnom elektrolitu u velikim tankovima, a struja nastaje kada se elektrolit pumpa kroz elektrohemijske ćelije. Količinu energije određuje veličina tankova, a snagu broj ćelija. FlexBase navodi da je elektrolit oko 75 posto voda i da nije ni zapaljiv ni eksplozivan. Prema Invinityju, takve baterije se ne troše kao litijske i projektovane su za 30 i više godina rada.
„Litijsku bateriju ne biste stavili ispod data centra zbog rizika od požara“, rekao je direktor Invinityja Jonathan Marren, prenosi Swissinfo.
FlexBase je 1. septembra objavio da je iskopavanje završeno: pomjereno je više od 480.000 kubnih metara zemlje i šljunka, a preko 98 posto površine zbijeno je i betonirano, s temeljnom pločom debelom oko 1,4 metra. Iskop je radila grupa ERNE. Prema švicarskom javnom servisu SRF, jama je duboka oko 30 metara, uloženo je oko 150 miliona franaka, a to je najveće privatno gradilište u Švicarskoj.
SRF navodi da je kanton Aargau dosad odobrio samo zgradu, a ne i bateriju; procjena uticaja na okoliš još traje. Za priključak je potrebna nova trafostanica, a Swissgrid za takvu gradnju računa i do deset godina, od toga oko pet samo za isporuku transformatora. Zemljište za nju pripada kompaniji Axpo, a prije zahtjeva za gradnju potrebna je i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u općini Kaisten.
Invinity je za sada dobio samo fazu projektovanja tokom 2026. i 2027, a narudžba same baterije očekuje se tek nakon toga. FlexBase početak rada najavljuje za 2028. ili 2029. godinu i ne objavljuje cijenu, dok se procjene kreću od dvije do deset milijardi franaka. „Krenuli smo vrlo ambiciozno i planiramo u hodu“, rekao je za SRF Diego Ochsner iz FlexBasea, priznajući da je to „veliki izazov“.
Laufenburg tako za sada ima betonsku jamu i partnera za tehnologiju, dok je baterija još na papiru i u postupku dozvola, prenosi N1,
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.