Snimci prikazuju dio ogromne magline Carina, područja u kojem se formiraju zvijezde, udaljenog oko 7.500 svjetlosnih godina od Zemlje.
Manji dio ove magline, koji su posmatrala oba teleskopa, nazvan je Maglina Mačija glava zbog oblika koji podsjeća na mačku okrenutu leđima prema posmatraču. Njena “glava” usmjerena je udesno, a na tom dijelu uočava se sjajno područje koje podsjeća na oko.
Brojni vrijedni podaci
Iako je riječ o prolaznoj strukturi koja će se vremenom raspršiti dok se zvijezde budu formirale i razvijale, maglina Mačija glava sadrži brojne vrijedne podatke. Kombinacija snimaka Hubblea i Jamesa Webba astronomima omogućava bolje razumijevanje složenog, haotičnog i teško dokučivog procesa nastanka zvijezda.
Teleskop Hubble zabilježio je maglinu u vidljivom dijelu svjetlosnog spektra. Na njegovom snimku stub prašine izgleda tamno, smeđe i neprozirno, dok se uz njegovu desnu ivicu proteže svijetli žućkasti obrub.
Kako navodi NASA, riječ je o plinu koji osvjetljava i ionizira zračenje obližnjih masivnih zvijezda. Materijal oko njega u gornjem dijelu ima plavu boju, koja se prema donjem dijelu mijenja u žutu, narandžastu i crvenu. Hubbleovi filteri bilježe svjetlost kisika, vodika i sumpora, kao i svjetlost zvijezda koja se raspršuje na česticama prašine.
Uvid u složenu površinu
James Webb posmatrao je istu maglinu u bliskom i srednjem infracrvenom području. Na snimku u bliskom infracrvenom spektru stub je prozirniji, što omogućava uvid u njegovu složenu površinu. Lijevo od strukture nalik mački vide se tanki tragovi prašine i plina. Zabilježen je i veliki broj zvijezda, kao i blijede galaksije u pozadini, izvan Mliječnog puta.
U srednjem infracrvenom području oblik magline ističe toplota prašine i molekula na bazi ugljika, koje pobuđuje svjetlost zvijezda. Desno od stuba uočava se i snažan izvor svjetlosti, za koji se pretpostavlja da je zvijezda u nastajanju, skrivena unutar prašine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.