Otkriće složenih jedinjenja baziranih na ugljenikukoja se često nazivaju “gradivnim blokovima života”—jedan je od najvećih koraka u razumijevanju istorije Crvene planete.
Međutim, sam pronalazak organskih molekula ne znači automatski da smo pronašli vanzemaljce. Ključno pitanje koje naučnici sada postavljaju jeste: Kako su oni zapravo dospjeli tamo?
Šta su uopšte “gradivni blokovi života”?
Organski molekuli sadrže ugljenik u kombinaciji sa vodonikom, kiseonikom, azobom i drugim elementima. Oni su osnova svih poznatih živih organizama na Zemlji (poput aminokiselina i nukleotida).
Ipak, važno je naglasiti: organski molekuli mogu nastati i bez prisustva života.
3 Glavna scenarija: Kako su molekuli stigli na Mars?
Naučnici trenutno istražuju tri glavne teorije o porijeklu ovih jedinjenja:
1. Drevni biološki procesi (Najuzbudljiviji scenario)
Prije više od 3,5 milijardi godina, Mars nije bio hladna i pusta pustinja kakvu danas poznajemo. Imao je gustu atmosferu, rijeke, jezera i topliju klimu.
Kako su dospjeli: Ako su na drevnom Marsu postojali mikrobiološki oblici života (poput jednostavnih bakterija), ovi organski molekuli mogli bi biti njihovi hemijski fosili—ostaci mikroba koji su živjeli u nekadašnjim marsovskim jezerima (kao što je krater Jezero).
2. Domet iz svemira (Svemirski “dostavljači”)
Svemir je pun organskih jedinjenja koja nastaju u međuzvjezdanim oblacima.
Kako su dospjeli: Tokom rane istorije Sunčevog sistema, Mars je (baš kao i Zemlja) bio izložen intenzivnom bombardovanju meteorita, kometa i kosmičke prašine. Ovi nebeski objekti često sa sobom nose veliku količinu organskog materijala. Kada bi udarili u površinu Marsa, “posijali” bi te molekule po površini.
3. Neorganski (geološki) procesi
Organski molekuli mogu nastati potpuno abiotiski—putem čiste hemije i geologije, bez ikakvog uticaja živih bića.
Kako su dospjeli: Interakcija vode i stijena (proces poznat kao serpentinizacija), vulkanska aktivnost ili hemijske reakcije u ranoj atmosferi pod uticajem ultraljubičastog zračenja mogli su stvoriti ove složene molekule od jednostavnog ugljen-dioksida i vode.
Zašto je ovo otkriće u krateru Jezero toliko važno?
Rover Perseverance istražuje područje koje je nekada bilo delta rijeke koja se ulijevala u veliko jezero. Na Zemlji su takve rječne delte savršena mjesta za očuvanje tragova života i organskog materijala u mulju i sedimentu.
Sljedeći veliki korak:
Rover ne samo da analizira ove stijene na licu mjesta, već ih pažljivo pakuje u specijalne hermetičke epruvete. Planirana misija Mars Sample Return (u saradnji NASA-e i ESA-e) ima za cilj da ove uzorke donese nazad na Zemlju, gdje će ih naučnici analizirati u najsavremenijim laboratorijama.
Da li su ovi molekuli dokaz da su na Marsu nekada živjeli mikrobi, ili su samo rezultat drevnih vulkana i padavina meteorita?
Za konačan odgovor morat ćemo sačekati da ti uzorci stignu na Zemlju. Ali jedno je sigurno: Mars nam je potvrdio da je u svojoj prošlosti imao sve prave sastojke za život.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.