Zakon o njenom osnivanju potpisao je predsjednik Dwight Eisenhower godinu nakon što je SSSR lansirao prvi vještački satelit Sputnik u Zemljinu orbitu.
NASA je od početka bila zamišljena kao civilna agencija, dok su vojni svemirski projekti bili u nadležnosti agencije ARPA (Advanced Research Projects Agency), koja je kasnije postala poznata po razvoju ARPANET-a, preteče interneta.
Osnivanje NASA-e bilo je direktan odgovor na sovjetski uspjeh sa Sputnikom, koji je izazvao zabrinutost u SAD-u i pokazao tehnološku snagu Sovjetskog Saveza. Iako satelit nije imao vojnu namjenu, raketa kojom je lansiran razvijena je iz prve sovjetske interkontinentalne balističke rakete, što je dodatno pojačalo strah od mogućeg nuklearnog napada.
Nova agencija okupila je brojne dotadašnje svemirske projekte, univerzitete i državne institucije, uključujući i tim njemačkog inženjera Wernhera von Brauna, koji je tokom Drugog svjetskog rata radio na razvoju raketa V-2 za nacističku Njemačku.
Nakon Kubanske krize svemirska utrka dodatno je ubrzana, pa je američka vlada povećala izdvajanja za NASA-u na čak 4,5 posto državnog budžeta. Zahvaljujući tim ulaganjima, Sjedinjene Američke Države su krajem šezdesetih godina uspjele poslati prve ljude na Mjesec i ostvariti jednu od najvećih pobjeda u svemirskoj utrci.
Sjedište NASA-e danas se nalazi u Washingtonu, a agencija upravlja brojnim istraživačkim i svemirskim centrima širom SAD-a, uključujući Kennedy Space Center na Floridi, Johnson Space Center u Teksasu i Marshall Space Flight Center u Alabami.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.