“Neutralnost ne znači da nemamo stav kada je riječ o kršenju međunarodnog prava”, rekao je za Anadoliju glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Pierre-Alain Eltschinger.
On je rekao da su sankcije jedan od instrumenata švicarske vanjske politike koji zemlji omogućava da odgovori na takva kršenja, ističući da ni međunarodna saradnja ni uvođenje sankcija sami po sebi nisu nespojivi s neutralnošću.
“Granice određuje pravo neutralnosti”, rekao je.
Izjava se odnosi na jedno od ključnih pitanja uoči glasanja 27. septembra o inicijativi “Zaštitimo švicarsku neutralnost”, kojom se traže stroža ograničenja mogućnosti Švicarske da uvodi sankcije državama uključenim u oružane sukobe, kao i ograničavanje saradnje s vojnim i odbrambenim savezima.
Rasprava se intenzivirala nakon što je Švicarska uvela sankcije Evropske unije protiv Rusije zbog rata u Ukrajini. Pristalice inicijative tvrde da su takve mjere narušile kredibilitet zemlje kao neutralnog aktera.
Eltschinger je rekao da Savezno vijeće nije dobilo nikakve naznake da su sankcije ugrozile sposobnost Švicarske da nastavi pružati svoje tradicionalne dobre usluge.
“Savezno vijeće ne smatra da je odluka Švicarske da uvede međunarodne sankcije dovela u pitanje njenu sposobnost da pruži dobre usluge”, rekao je.
“Švicarska i dalje stavlja svoju tradiciju dijaloga i svoju neutralnost u službu mira i posredovanja.”
Pristalice inicijative ne slažu se s tom ocjenom. Tvrde da kredibilitet Švicarske zavisi od toga da druge zemlje budu uvjerene kako se njena neutralnost neće mijenjati ovisno o političkim okolnostima.
Ženevska zastupnica Celine Amaudruz, koja je ove sedmice javno podržala inicijativu, direktno je povezala neutralnost sa švicarskom diplomatskom ulogom i međunarodnim položajem Ženeve.
“Ako je Švicarska postala mjesto na kojem se protivničke strane pristaju sastajati, to je zato što je ne doživljavaju kao zemlju koja zastupa interese jednog bloka protiv drugog”, rekla je.
Amaudruz je upozorila da bi narušavanje kredibiliteta švicarske neutralnosti moglo utjecati i na položaj Ženeve kao međunarodnog diplomatskog centra. Prema njenim riječima, unošenje trajne i oružane neutralnosti u Ustav donijelo bi veću sigurnost i jasnoću, bez potrebe da se Švicarska povuče iz međunarodnih odnosa.
Tokom parlamentarne rasprave ranije ove godine također je tvrdila da neutralnost ne bi trebala biti princip koji se mijenja zavisno od okolnosti.
Sankcije protiv Rusije posebno su sporno pitanje.
Jean-Luc Addor, zastupnik Švicarske narodne stranke iz Valaisa i pristalica inicijative, smatra da bi sankcije protiv Rusije koje nisu obavezne na osnovu obaveza Švicarske prema UN-u trebalo ukinuti.
Prema njegovom tumačenju, neutralnost znači biti ni na jednoj ni na drugoj strani u sukobu.
Tokom parlamentarne rasprave Addor je tvrdio da sankcije nisu imale nikakav učinak na sukob, dok je Bern zbog njih u očima Moskve izgubio sav kredibilitet.
“Švicarska više ne može staviti svoje dobre usluge u službu mira”, rekao je, opisujući rat u Ukrajini kao “rat koji nije njen”.
Damien Cottier, zastupnik Liberalno-radikalne stranke iz Neuchatela koji se protivi inicijativi, rekao je za Anadolu da je rat u Ukrajini promijenio način na koji se u Evropi gleda na sigurnost. Ipak, upozorio je da neutralnost ne treba poistovjećivati s ravnodušnošću.
“Biti neutralan ne znači biti ravnodušan”, rekao je Cottier.
Prema njegovim riječima, pitanje nije treba li Švicarska ostati neutralna, princip koji je, kako je rekao, i dalje uglavnom prihvaćen, već koliko manevarskog prostora neutralnost treba ostaviti zemlji za saradnju s evropskim susjedima u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama i za odgovor na ozbiljna kršenja međunarodnog prava.
Cottier je rekao da se dvije najvažnije promjene koje bi donijela inicijativa odnose na sankcije i sigurnosnu saradnju.
On smatra da bi Švicarska, ako inicijativa bude usvojena, izgubila mogućnost da samostalno odlučuje o uvođenju ekonomskih sankcija protiv strane u sukobu kada takve mjere nisu naložene od UN-a.
Također je upozorio da bi inicijativa mogla ograničiti saradnju sa švicarskim susjedima i NATO-om u oblastima poput protuzračne i kibernetičke odbrane. U tim oblastima, kako je rekao, obuka, kompatibilna oprema i koordinacija moraju se razvijati prije nego što izbije kriza.
“Ne možete to improvizirati kada je prijetnja pred našim vratima”, rekao je.
Eltschinger je također rekao da bi inicijativa značajno ograničila postojeći manevarski prostor Švicarske, posebno kada je riječ o sankcijama i sigurnosnoj saradnji.
Ako birači odbace inicijativu, rekao je, to bi značilo podršku načinu na koji Švicarska trenutno razumije svoju neutralnost, pristupu koji poštuje međunarodno pravo, posebno pravo neutralnosti, i omogućava dovoljno fleksibilnosti za najbolju zaštitu interesa Švicarske u promjenjivim okolnostima.
“Savezno vijeće smatra da je taj manevarski prostor važan kako bi Švicarska mogla očuvati svoju sigurnost, nezavisnost i prosperitet te doprinositi miru”, rekao je.
Dodao je da bi, ako okolnosti to budu zahtijevale, bile moguće i dodatne prilagodbe, pod uslovom da su u skladu s međunarodnim pravom.
Prema posljednjem istraživanju SRG-a, objavljenom 16. septembra, 63 posto ispitanika namjerava glasati protiv inicijative, dok je podržava 34 posto.
Za Cottiera očuvanje tog manevarskog prostora ne znači odustajanje od neutralnosti.
“Zalažem se za neutralnost shvaćenu kao pragmatičan alat koji služi sigurnosti i međunarodnom kredibilitetu Švicarske, a ne kao princip koji treba kruto ugraditi u Ustav”, rekao je.
Naglasio je da bi Švicarska trebala nastaviti dijalog s gotovo svim stranama, proširivati partnerstva i nuditi svoje dobre usluge, uz istovremeno jačanje međunarodne uloge Ženeve, za koju je rekao da je “pod pritiskom zbog finansijskih mjera nekih država”.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.