To pokazuju preliminarni rezultati nacionalne ankete provedene među biračima, piše CNN.
Približno tri četvrtine birača na nacionalnoj razini izjavilo je da su nezadovoljni ili ogorčeni smjerom kojim se zemlja kreće. Oko 40 posto njih svoj osjećaj opisuje kao bijes.
Prvi rezultati upućuju na to da nezadovoljstvo proizlazi iz dva ključna razloga: negativnog stava prema Trumpu i loših gospodarskih prilika. Još nije jasno kako će se to odraziti na konačne rezultate, posebno u tradicionalno republikanskim državama gdje su utrke za Senat postale neočekivano tijesne.
Oko 6 od 10 birača ne odobrava Trumpov rad, a polovica njih izražava snažno protivljenje. Znakovito je da otprilike petina onih koji su za njega glasali 2024. sada ne podržava njegove poteze. Većina birača također sumnja u njegove prioritete i smatra da vlastite interese stavlja ispred interesa države. Iako je predsjednik pozivao birače da glasaju kao da je on na listiću, manje od petine kaže da je svoj glas dalo kako bi ga podržalo. Ostali su glasali protiv njega ili tvrde da on nije utjecao na njihovu odluku.
Iako je udio birača kojima inflacija stvara poteškoće sličan onome iz 2024., ovaj put mnogi odgovornost pripisuju izravno Trumpu. Oko dvije trećine ispitanika smatra da je njegova administracija pogoršala stanje u gospodarstvu. Većina visoke troškove života povezuje s njegovom politikom, a ne s faktorima izvan njegova utjecaja.
Približno tri četvrtine birača ocjenjuje gospodarsku situaciju lošom. Čak 9 od 10 njih navodi da su troškovi života bili “ključan” ili važan faktor pri glasanju. Na pitanje o najvećem problemu s kojim se država suočava, birači najčešće izdvajaju gospodarstvo. Slijedi stanje demokracije, što je termin koji demokrati često koriste da opišu svoje protivljenje Trumpu. Znatno manji broj birača kao glavne probleme navodi imigraciju, zdravstvo, vanjsku politiku ili kriminal.
Nezadovoljstvo birača nakon prve dvije godine Trumpova mandata ne odnosi se samo na ekonomiju. Većina smatra da je njegova administracija otišla predaleko u provedbi imigracijskih zakona i da je vojna akcija protiv Irana bila pogrešna odluka. Negativni stavovi ne odnose se samo na izvršnu vlast. I Kongres i Vrhovni sud imaju loš rejting, a nepopularne su obje stranke, s tim da republikanci stoje lošije od demokrata. Prema prvim podacima, demokrati imaju blagu prednost kad je riječ o povjerenju u upravljanje gospodarstvom, što je iznenađenje u odnosu na prošle izborne cikluse. Otprilike petina ispitanika kaže da ne vjeruje nijednoj stranci.
Birači su pesimistični i oko budućnosti SAD-a. Većina očekuje da će iduća generacija živjeti lošije nego današnja. Tek trećina ispitanih smatra da je američki gospodarski sustav pravedan prema većini građana.
CNN-ova anketa među biračima nastavak je izlaznih anketa koje su se provodile prijašnjih godina. Kombinira razgovore na biralištima s desecima tisuća intervjua provedenih diljem zemlje prije dana izbora, što je čini snažnim alatom za analizu biračkog tijela. Unatoč tome, rezultate treba promatrati kao procjene, a ne precizna mjerenja, jer svaka anketa ima marginu pogreške. To se posebno odnosi na prve rezultate koji još nisu usklađeni s konačnim ishodom izbora.
Anketu je za CNN provela agencija SSRS u razdoblju od 19. listopada do 3. studenoga na reprezentativnom uzorku od oko 100.000 birača. Kombinirani su podaci prikupljeni online i telefonski od birača čija je registracija potvrđena, s intervjuima provedenim uživo na biralištima u 15 saveznih država.
Podaci prikupljeni prije dana izbora obuhvaćaju i one koji su glasali ranije i one koji su glasali na sam dan izbora, a ponderirani su prema vjerojatnosti izlaska. S osobama za koje se nije moglo potvrditi da su glasale ponovno se kontaktiralo radi potvrde. Anketa je bila dostupna na engleskom i španjolskom jeziku. Margina pogreške za nacionalni uzorak iznosi +/- 0,6 postotnih bodova i veća je za pojedine podskupine i savezne države, prenio je Index.hr..
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.