Iz Udruženja banaka BiH, podsjeća Srpskainfo tvrde da rast neto dobiti ne znači nužno postojanje ekstraprofita, da sličnost cijena usluga ne dokazuje postojanje zabranjenih dogovora, te da visoki nekamatni prihodi proističu iz ogromnih ulaganja u digitalizaciju, bezbjednost i regulatorne troškove.
Međutim, ekonomski analitičari i univerzitetski profesori čije je stavove Udruženje banaka BiH pokušalo diskreditovati, u novim izjavama nude precizne, mjerljive podatke, analize tržišne strukture, zakonske akte, ali i zvanične izvještaje same Agencije za bankarstvo Republike Srpske koji u potpunosti razotkrivaju suštinu problema: bankarsko tržište u Srpskoj funkcioniše kao oligopol, cjenovna konkurencija gotovo da ne postoji, a profit se u kontinuitetu preliva iz džepova građana i privrede, piše Srpskainfo.
Sporno odsustvo konkurencije i opravdanosti naknada
Ekonomista Predrag Mlinarević navodi da saopštenje Udruženja banaka BiH u određenoj mjeri ispravno ukazuje na to da rast neto dobiti sam po sebi ne znači i ostvarivanje ekstraprofita, kao i da sličnost cijena nije automatski dokaz postojanja dogovora između banaka.
– Međutim, time nije odgovoreno na suštinu problema na koji sam ukazao. Nije sporno pravo banaka na dobit, već pitanje strukture prihoda, opravdanosti naknada i uslova u kojima se ta dobit ostvaruje. Pozivanje na troškove digitalizacije, informacionih sistema i regulatorne obaveze ne oslobađa banke odgovornosti da pokažu koliko pojedine usluge zaista koštaju i koliku zaradu ostvaruju njihovom naplatom – naveo je Mlinarević.
Istakao je da sličnost cijena ne mora značiti postojanje formalnog dogovora, ali može ukazivati na oligopolističku međuzavisnost i nedovoljan intenzitet konkurencije.
– Zato je potrebno ispitati stvarnu tržišnu konkurenciju, a ne samo formalno prisustvo više banaka. Smatram da građani imaju pravo na transparentnost, fer cijene i jasno obrazloženje bankarskih naknada. Banke imaju pravo na profit, ali taj profit treba da bude rezultat efikasnosti i kvaliteta usluga, a ne eventualne tržišne pozicije koja im omogućava da posluju bez dovoljnog konkurentskog pritiska – dodao je Mlinarević.
Oligopolsko tržište
– Naravno da bankarski sektor i bankarsko tržište kod nas nije konkurentno, i to je činjenica, pošto Udruženje banaka BiH traži činjenice – poručio je ekonomista Milenko Stanić.
Prema njegovim riječima, na tržištu Srpske posluje osam domaćih banaka, dok osam banaka sa sjedištem u Federaciji BiH posluje u Srpskoj. U prvih šest mjeseci ove godine broj POS uređaja banaka sa sjedištem u FBiH smanjen je za 129.
– To govori da one ograničeno rade i posluju ovdje i da nisu u punom kapacitetu prisutne u Republici Srpskoj. Takođe, samo tri banke od ovih osam iz Republike Srpske imaju svoje organizacione jedinice u FBiH. U ekonomiji, kada imamo broj preduzeća od dva do 10, kažemo da je tu ograničena konkurencija i da se radi o oligopolskoj tržišnoj strukturi kaže Stanić.
Prema njegovim riječima drugi bitan argument jeste da bankarski sektor u kontinuitetu bilježi visoke stope dobiti. Objasnio je da je 2024. godine ta dobit rasla za velikih 30,5 odsto, 2025. za 7,97 odsto, a za šest mjeseci ove godine za 16,18 odsto.
– To su visoke stope dobiti koje ne odražavaju stope privrednog rasta. Činjenica je da smo, na primjer, 2024. godine imali minus u poslovanju privrede, odnosno iskazan globalni gubitak kada je u pitanju privreda Srpske, a bankari su tada ostvarili najveću stopu rasta dobiti od 30,5 odsto – rekao je on.
Podsjetio je i na redovni izvještaj Zavoda za statistiku Republike Srpske o prosječnim platama.
– Mi godinama, u zadnjih 20 godina, imamo tu situaciju da su primanja u sektoru finansija i osiguranja najveća. Činjenica je da je u zadnjih mjesec-dva došlo do određene promjene pa je informatički sektor došao na prvu poziciju, ali finansijski sektor i sektor osiguranja zadržali su tu visoku drugu poziciju i permanentno isplaćuju mnogo veće plate u odnosu na druge sektore u privredi Republike Srpske – istakao je Stanić.
Govoreći o prihodima banaka, navodi da su operativni i nekamatni prihodi u prvih šest mjeseci premašili 164 miliona KM, čineći skoro 40 odsto ukupnih prihoda. Najveći udio odnosi se na platni promet (108,2 miliona KM uz rast od 15 odsto), poslovanje sa devizama (12,2 miliona KM), te naknade po kreditima koje su skočile za 17 odsto i iznosile 2,8 miliona KM.
Ipak, ključni zamajac zarade ostaju kamate, pri čemu posebno zabrinjava jaz između onoga što banke uzimaju i onoga što daju deponentima.
– Kamate koje banke naplaćuju na plasirane depozite u prosjeku iznose 7,35 odsto, dok stanovništvu i privredi na depozite plaćaju svega 2,20 odsto. Kamatna marža od čak 5,15 odsto je izuzetno visoka i ta razlika bi objektivno morala da se smanjuje. Sve su to činjenice koje demantuju tvrdnje Udruženja banaka BiH da ne baratamo tačnim podacima – rekao je Stanić.
Da su prihodi banaka nesrazmjerni stanju u privredi, prema riječima Stanića potvrđuju tri ključna argumenta.
Prvi dolazi od Agencije za bankarstvo RS, koja u polugodišnjem izvještaju jasno sugeriše:„Razumno utvrđivanje naknade bankarskih usluga zasnovano na stvarnim troškovima i razvoj proizvoda koji su prilagođeni socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva.“
– I regulator je svjestan nerealnih nameta i traži njihovo smanjenje – naglašava Stanić.
Drugi dokaz su majske izmjene Zakona o bankama, kojima je Narodna skupština RS ukinula niz spornih naknada, između ostalog za provjeru stanja i podizanje novca na bankomatu matične banke, slanje opomena, te naknade za vođenje kreditne partije i interna knjiženja.
Treći argument je novi Zakon o platnim uslugama (stupa na snagu 2027. godine), čiji član 125. nalaže: „Banke pružaju usluge osnovnog platnog računa besplatno ili uz razumnu naknadu uzimajući u obzir njene stvarne troškove.“
– I ovdje zakonodavac interveniše jer naknade ne prate stvarne troškove usluga, pa nalaže da osnovni račun bude besplatan ili uz minimalnu naknadu – naglasio je Stanić.
On je istakao da banke moraju uložiti veći napor da klijenti budu informisani o cijenama njihovih usluga na prihvatljiviji i bolji način.
– Mnogi klijenti suočavaju se sa tim, pogotovo dodatnim naknadama, tek pri potpisivanju ugovora, kada ih upućuju na tarifnike. Nevjerovatno je da kod pojedinih banaka tabele sa naknadama za fizička lica imaju 25, pa čak i 37 stranica. To prosječan građanin ne može da prati. Zato Udruženje banaka treba da poradi na tome, jer im je zakonska obaveza, kao i svim drugim privrednim subjektima, da građanima obezbijede potpuno jasne i transparentne uslove poslovanja – poručuje Stanić za Srpskainfo.
Nema pregovora
– Finansijske institucije su vrlo vješto kreirale čitav niz parafiskalnih nameta, da ih tako nazovem, nameta koji su vezani za odobravanje kredita. Ljudi koji traže kredit vrlo često to i ne proučavaju, nego prihvataju po automatizmu, jer je to jednostavno jedino rješenje da dođu do novca koji im je za nešto potreban – objasnio je ekonomista Zoran Pavlović.
Govoreći o finansijskim rezultatima u prošloj godini, on je podsjetio da je finansijski sektor u Bosni i Hercegovini ostvario dobit od milijardu KM.
– Od toga su platili 100 miliona poreza, odnosno 10 odsto, a najveći dio je vezan za strane banke i one su to ostavile kao depozit, odnosno strano ulaganje majke firme iz inostranstva. Dakle, nisu taj novac vratile ili poslale u svoje matične banke, tako da je to jedan od iznosa koji je evidentiran u Centralnoj banci BiH kao strano ulaganje – rekao je on.
Kao ilustrativan primjer naveo je Mađarsku, gdje je država odlučno reagovala kada je utvrđeno da banke ostvaruju nesrazmjerno visoku zaradu u odnosu na uobičajeni profit u privredi od 10 do 15 odsto. Viktor Orban je tada, u saradnji sa Ministarstvom finansija, bankarskom sektoru propisao porez na dobit od čak 50 odsto.
– Jednostavno, to je bio jedan od načina da se građanima vrati dio novca koji banke u suštini neopravdano uzimaju. To je realna situacija u kojoj se nalazimo, a tako je i u Bosni i Hercegovini. Niste u mogućnosti da nešto pregovarate, već jednostavno morate da prihvatite. Banke imaju koncept po kome vode računa da ne obaraju i ne smanjuju finansijske uslove za dobijanje kredita međusobno. To je takozvani sistem usaglašavanja kondicija pod kojima posluju banke, i onda jednostavno neće da obaraju finansijske naknade jer bi time pravile konkurenciju jedna drugoj – rekao je Pavlović.
Udruženje banaka BiH kao posebno zabrinjavajuće navodi „iznošenje insinuacija o navodnom dogovaranju banaka u vezi s cijenama usluga bez predstavljanja konkretnih dokaza koji bi takve zaključke potkrijepili“.
– Nije sporno da nema dokaza o varijanti da se oni nešto dogovaraju, ali se sigurno dogovaraju, jer nema bitne razlike i nema konkurencije između njih – naglasio je Pavlović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.