Bit će to prilika da se prisutni upoznaju sa ovogodišnjim laureatima, njihovim književnim i intelektualnim radom i djelima koja su ih preporučila za ovo značajno priznanje, ali i da uživaju u muzičkom dijelu manifestacije, u kojem će učestvovati estradna zvijezda Vesna Hadžić i Ansambl „Ašk sevdah“ KUD-a „Željo“.
Na temelju kvaliteta književnih djela, Odbor za dodjelu ovogodišnje književne nagrade odlučio je da laureati budu: Hamza Hamzabegović za historijski roman „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“, Šemsudin Mehmedović za društveno-političku kritiku „Reforma u Bosni i Hercegovini: između iluzije i transformacije“ i Saida Škapur za psihosocijalni roman „Rođena za nešto više“.
Na prvi pogled riječ je o tri potpuno različite knjige.
Jedna govori o historiji i ranom srednjem vijeku, druga o političkom uređenju i budućnosti Bosne i Hercegovine, a treća o porodičnom nasilju, položaju žene i borbi za dostojanstven život.
Ipak, među njima postoji snažna zajednička nit.
Sva tri autora pišu o čovjeku, društvu i vremenu u kojem živimo ili iz kojeg smo potekli.
To je u današnjem vremenu posebno vrijedno.
Već sam izbor nagrađenih djela govori o širokom rasponu tema kojima se savremeni bosanski autori bave. Historija, društveno-politička stvarnost i položaj pojedinca u porodici i društvu tri su različita područja, ali ih povezuje jedna važna osobina: sva tri autora nastoje književnom i intelektualnom riječju otvoriti pitanja koja se često prešućuju, zaobilaze ili ostavljaju za neka druga vremena.
Posebnu vrijednost njihovom radu daje činjenica da ne stvaraju isključivo vođeni logikom komercijalnog uspjeha. U vremenu u kojem se vrijednost knjige nerijetko mjeri brojem prodatih primjeraka, atraktivnošću teme ili trenutnom popularnošću autora, mnogo je važnije prepoznati one koji su spremni godinama istraživati, promišljati i pisati o temama od općeg društvenog značaja. Takvi autori možda ne dolaze uvijek do najšire publike, ali iza sebe ostavljaju ono što je dugoročno mnogo važnije – književni i intelektualni kapital jednog vremena.
Svako od ova tri djela, samo za sebe, gotovo savršeno odražava svoj žanr.
Istovremeno, sva tri otvaraju prostor za širu društvenu raspravu. Moguće je da upravo takva djela stoje na početku razdoblja korjenitih promjena u načinu razmišljanja i percepciji društvenog života uopće.
Historija kao prostor novih pitanja
Postojanje avarske države i pitanje seobe Slavena dvije su historijske teme koje otvaraju čitav niz pitanja o ranom srednjem vijeku i formiranju evropskog prostora.
U historijskom romanu „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“ istraživač historije Hamza Hamzabegović u uzbudljivom narativu dočarava nastanak ogromne avarsko-slavenske države – Avarskog Kaganata. U djelu je na veoma upečatljiv način predstavljen proces slavizacije istočne Europe u ranom srednjem vijeku.
Da bi se bolje razumjela historija svih Slavena, neophodno je poznavati i epohu avarske države. Upravo zato autor ne pristupa historiji kao zatvorenoj zbirci već poznatih činjenica, nego kao prostoru u kojem još uvijek postoje brojna pitanja, nedoumice i različita tumačenja.
Ono što ovom djelu daje dodatnu vrijednost jeste spremnost autora da se uhvati ukoštac s temom koja nadilazi uobičajene obrasce. Njegova upornost u istraživanju i nastojanje da čitaocu približi jednu važnu historijsku epohu predstavljaju primjer kako domaći autor može doprinijeti boljem razumijevanju prošlosti Bosne i šireg evropskog prostora.
Bez obzira na to kakav će biti konačni sud historičara o pojedinim tezama iznesenim u djelu, sama činjenica da se o njima otvara rasprava predstavlja doprinos. Knjige koje pokreću pitanja i potiču čitaoca da preispituje ono što je ranije smatrao konačno utvrđenim imaju posebno mjesto u kulturi jednog naroda.
Bosna i Hercegovina između reforme i transformacije
Iz društveno-političke kritike „Reforma u Bosni i Hercegovini: između iluzije i transformacije“ Šemsudina Mehmedovića izranja ključno pitanje: Gdje je adresa odgovornosti?
U loše promišljenom konstitutivnom uređenju postoje brojni centri odlučivanja i odgovornosti koji ozbiljno koče napredak društva. Ne prepoznaje se jedinstven centar koji bi koordinirao razboritom politikom u složenom dejtonskom sistemu.
Knjiga je, između ostalog, pokušaj da se složena politička stvarnost Bosne i Hercegovine približi čitaocu jasnim i razumljivim jezikom. U njenoj osnovi nalazi se jednostavna, ali važna demokratska misao: pravo jednog čovjeka ograničeno je pravom drugog čovjeka.
Očekivano je da će ovakvo djelo otvoriti prostor za kontinuirane diskusije, različite ideje i suprotstavljena mišljenja. Upravo u tome i jeste njegova vrijednost. Knjiga ne treba biti samo predmet čitanja nego i povod za razgovor o društvu u kojem živimo.
Autor nas, između ostalog, animira da se uključimo u oblikovanje održive civilne demokratije u bosanskom društvu, pri čemu posebno naglašava princip jednakosti građana. Ideja da demokratska prava moraju pripadati svakom građaninu jednako predstavlja jednu od ključnih tema savremene Bosne i Hercegovine.
Bez obzira na to hoće li se čitalac s pojedinim autorovim stavovima složiti ili ne, važno je da o njima postoji mogućnost javne rasprave. Društvo napreduje onda kada ima hrabrosti razgovarati i o pitanjima oko kojih ne postoji saglasnost.
Priča o ženi, porodici i borbi za dostojanstvo
U psihosocijalnom romanu „Rođena za nešto više“ Saide Škapur glavna junakinja Ema žrtva je porodičnog nasilja u arhajskom ambijentu malograđanske sredine. Ostavši na ulici, započinje borbu za puko preživljavanje.
U romanu ta lična drama dobija šire socijalne dimenzije – postaje priča o borbi za egzistencijalna prava jedne žene, ali i priča o porodici, braku, međuljudskim odnosima i odgovornosti društva prema pojedincu.
Sudbina glavne junakinje otvara pitanja koja nisu samo književna. Ona pripadaju svakodnevnom životu velikog broja ljudi. Zbog toga roman može biti važan poticaj za razgovor o tome kakvi bi trebali biti odnosi unutar porodice i društva.
Očekuje se velika rasprava na društveno-političkim nivoima o partnerstvu u braku te normiranju međuljudskih odnosa uopće. Naravno, tu su i porodica, rodbina i šira društvena sredina. Svako treba da ima svoje mjesto u razumno uređenoj društvenoj sredini.
U vremenu pred nama čitaoci će imati priliku da se upoznaju sa svakim od ovih djela, da o njima iznesu svoj stav, te da ukoliko imaju nekih nedoumica iste u debati, koja će zasigurno uslijediti, otklone.
Također bi i stručnjaci trebali iznijeti svoje mišljenje o svakoj od ovih krupnih tema zasebno.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.