Zastupnici navode da prijava sadrži detaljno obrazložene činjenice, konkretna imena, funkcije, vremenske periode odgovornosti i prateću dokumentaciju te je predstavljaju kao do sada najobuhvatniju prijavu koja se odnosi na funkcionisanje javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji za medije Emrić je izjavio da se krivična prijava podnosi na osnovu člana 213. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, nakon što su, kako je naveo, kao članovi Komisije za saobraćaj i komunikacije razmatrali dokumentaciju dostavljenu od Upravnog odbora BHRT-a i vršioca dužnosti generalnog direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića.
Prema njegovim riječima, prijavom su obuhvaćeni bivši generalni direktori RTRS-a Draško Milinović, Milan Trbojević i Mladen Branković, aktuelna generalna direktorica Dijana Milanković, kao i sadašnji i bivši članovi Upravnog odbora RTRS-a koji su, po funkciji, bili članovi Odbora Javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine.
Emrić tvrdi da postoje osnovi sumnje da odgovorne osobe RTRS-a od 2017. do sredine 2026. godine nisu postupale u skladu sa Zakonom o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, jer naplaćenu RTV taksu i prihode od marketinškog oglašavanja nisu uplaćivale na jedinstveni račun predviđen zakonom, čime je, kako navodi, onemogućena zakonska raspodjela sredstava između javnih emitera.
Prema navodima prijave, zbog takvog postupanja BHRT je, kako tvrde podnosioci, u periodu od 1. januara 2017. do 28. februara 2026. godine ostao uskraćen za 105.965.561 KM, što je, prema njihovoj ocjeni, dovelo javni servis u ozbiljne finansijske probleme i ugrozilo njegovo redovno poslovanje i proizvodnju programa.
Emrić je naveo i da članovi Odbora Javnog RTV sistema, prema prijavi, godinama nisu dolazili na sjednice tog tijela, čime su, kako tvrdi, onemogućavali njegov rad, donošenje odluka i provođenje zakonskih obaveza u vezi sa raspodjelom RTV takse.
Zbog toga će, kako je rekao, od Tužilaštva BiH zatražiti hitno postupanje, uz prijavu dostavljenu sa opsežnom dokumentacijom, uključujući akte BHRT-a, Ministarstva komunikacija i prometa BiH, odluke Ustavnog suda BiH, sudske presude i finansijske izvještaje.
Govoreći o širem kontekstu, Mehmedović je rekao da su on i Emrić analizirali zakonski okvir kojim je uređeno funkcionisanje Javnog RTV sistema BiH te zaključili da Zakon jasno propisuje odgovornosti svih upravljačkih struktura koje imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Istakao je da je BHRT u aktuelnom mandatu dobio oko deset miliona konvertibilnih maraka finansijske pomoći, ali je ocijenio da su ta sredstva predstavljala samo privremenu pomoć, bez trajnog sistemskog rješenja.
“To je bilo samo gašenje požara. Nije ponuđeno sistemsko rješenje koje bi osiguralo finansijsku, kadrovsku i tehničku stabilnost BHRT-a”, rekao je Mehmedović.
On je ocijenio da je BHRT godinama bio izostavljen iz političkih dogovora o raspodjeli javnih sredstava, dok su, prema njegovim riječima, drugi sektori dobijali značajnu finansijsku podršku.
Kao primjere naveo je slučajeve “Viadukt”, Izvozno-kreditnu agenciju (IGA), nabavku zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, raspodjelu sredstava sa Jedinstvenog računa UIO BiH, BHANSA-u, BHDCA-u i Regulatornu agenciju za komunikacije.
Mehmedović je ponovio da se RTV taksa trenutno naplaćuje putem Elektroprivrede Bosne i Hercegovine samo na dijelu teritorije Federacije BiH, dok se, kako je rekao, u područjima koja snabdijeva Elektroprivreda HZHB ta obaveza ne provodi od 2015. godine.
Podsjetio je i da je početkom godine uputio zastupničko pitanje visokom predstavniku Christianu Schmidtu, predlažući da se BHRT-u dodijeli 50 miliona KM iz akumuliranih sredstava rezervi od akciza za putarine, navodeći da do danas nije dobio odgovor.
Govoreći o značaju javnog servisa, Mehmedović je rekao da su građani Bosne i Hercegovine, uprkos uspjesima nogometne reprezentacije, ostali uskraćeni za mogućnost praćenja reprezentativnih utakmica putem BHRT-a, što je ocijenio posljedicom dugogodišnjeg zanemarivanja državnog emitera.
Zaključio je da Bosna i Hercegovina, prema njegovoj ocjeni, ima ozbiljan problem nepoštivanja Ustava i zakona od strane dijela izabranih i imenovanih zvaničnika, poručivši da politički dogovori ne mogu biti iznad zakonskog i ustavnog poretka.
Na kraju konferencije Emrić i Mehmedović pozvali su Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da ispita navode iz prijave, a medije da nastave pratiti rad institucija i djelovati kao korektivni faktor vlasti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.