Marina Đorđević: Bajke nas vraćaju ljudskim i životnim vrijednostima
Bajke kao književna vrsta zapravo su namijenjene odraslima, a jedan dio njih možemo pripovijedati djeci.
Bajke kao književna vrsta zapravo su namijenjene odraslima, a jedan dio njih možemo pripovijedati djeci.
“Zašto joj je vrijedilo vjerovati provjeravamo ovih dana: nakon što je zbog svojih stavova raskinula ugovor s jednom od najprestižnijih izdavačkih kuća na njemačkom govornom području, frankfurtskim S. Fischerom, organizatori iz udruge Literaturhaus NÖ dojavili su joj da povlače raniji poziv za gostovanje na umjetničkoj rezidenciji i na književnom festivalu u Salzburgu.
Goethe institut BiH pokrenuo je Čitalački klub "Goethe" koji će se održavati u biblioteci tog instituta, a vodiće ga književnica i profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Adisa Bašić.
Desetog decembra 1961. godine jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca, Ivo Andrić, dobio je Nobelovu nagradu za roman "Na Drini ćuprija".
Književnost je važna, mada su na početku rata mnogi pisci sumnjali da će nekom trebati njihova riječ.
Knjiga ''Od revolucije do egzila – studije i ogledi iz bosanskohercegovačke književnosti'', autorice Dijane Hadžizukić predstavljena je sinoć u Konjicu, u okviru manifestacije ''Dani knjige Konjic '23''.
Fahrudin Kučuk je kao autor kandidat za najveću svjetsku nagradu za dječiju književnost Astrid Lindgren 2024.
Gradovi su idealno okruženje za roman. Sve te ulice, svi ti ljudi, sve te priče? Jedno je sigurno, pružaju više nego dovoljno inspiracije. No, o kojim gradovima se najviše piše? I ne, ne mislimo u smislu novinarstva ili putopisa.
U Jevrejskoj opštini u Sarajevu sinoć je održana tribina „Ili jezički geto ili jezička asimilacija – o književnosti jevrejske majine u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata“.
Udruženje za kulturu - Nova svjetlost KNS planiralo je za subotu u Sarajevu predstaviti zbirku "Stihorezbari", iz devetog ciklusa Balkanske pjesničke unije, koja sadrži 130 pjesama autora iz 22 zemlje.
Nakon Beograda i Zagreba, treći u nizu književnih događaja u sklopu projekta „Štefica Cvek u dijalogu sa prevodiocima/teljkama” bit će održan 17.februara 2023. godine u 19 sati u Multimedijalnom centru Mak u Sarajevu u organizaciji P.E.N Centra u Bosni i Hercegovini.
Roman autora Srećka Marijanovića “Bezimeni” predstavljen je u petak, 10. februara, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru u organizaciji Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB).
Poznati japanski pisac Haruki Murakami objavit će 13. aprila novi roman, prvi nakon šest godina, objavila je u srijedu njegova izdavačka kuća Shinchosha, ne otkrivši naslov romana niti temu.
Forum ZFD Srbija raspisuje književni konkurs za neobjavljenu priču “Trenutak kad je meni počeo mir”, kao svojevrsni odraz u ogledalu prošlogodišnje zbirke priča koja se bavila nultim časom jugoslovenskih ratova.
U nedjelju navečer hrvatska književna nagrada Fric dodijeljena je u Zagrebu Miljenku Jergoviću za zbirku priča "Trojica za Kartal".
Dugogodišnji televizijski novinar Ilko Barbarić predstavio je mostarskoj publici svoj književni prvijenac - tri zasebna teksta „upakirana” u jednu knjigu: roman „Zatvaraj vrata“ te dva komična dramska teksta „Nemoj preko telefona“ i „Štrajk glađu poslije ručka“.
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu danas je održana konferencija pod nazivom “Pjesnik ispunjen ljubavlju prema domovini i nezavisnosti: Mehmet Akif Ersoy”, na kojoj je rečeno da je ovaj pisac sigurno jedno od važnih imena ne samo za Tursku nego i za druge narode, javlja Anadolija.
Čarls Simić bio je jedan od najznačajnijih savremenih svjetskih pjesnika i esejista.
Književnik i prevodilac umro je u svom domu u Lisabonu, gdje je i živio decenijama, potvrdili su nezvanično prijatelji Dejana Tiaga Stankovića, javlja SrpskaInfo.
Riječ je o književnoj inicijativi koja se u Sarajevu, ali i nekim drugim bh. gradovima održava od jeseni 2020. godine, kada su književnice Lana Bastašić, Lamija Begagić i Lejla Kalamujić poželjele ponuditi publici jedno sasvim novo iskustvo.