Manifestaciju je 2019. godine utemeljila Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ povodom 830. godišnjice izdavanja Povelje. Cilj ovog dana je afirmacija i promocija pismenosti na bosanskom jeziku, kao i skretanje pažnje na njegovu stoljećima dugu tradiciju i duboku historijsku ukorijenjenost.
Tim povodom Širom Bosne i Hercegovine i u inostranstvu organiziraju se izložbe, akademije, stručna predavanja i promocije.
Agilno Udruženje Bosanskih umjetnika ovaj datum obilježava dodjelom svojih godinjih nagrada za značajna književna ostvarenja.
Odbor za dodjelu ovogodišnje književne nagrade obznanio je danas da su njeni ovogodišnji laureati Hamza Hamzabegović, Šemsudin Mehmedović i Saida Škapur.
Hamza Hamzabegović nagradu dobija za historijski roman „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“; Šemsudin Mehmedović za društveno-političku kritiku „Reforma u Bosni i Hercegovini: između iluzije i transformacije“; a Saida Škapur za pdiho socijalni roman „Rođena za nešto više“.
Nagradama se, kako kažu u ovom udruženju, nastoji skrenuti pažnja na vrijedna autorska ostvarenja i učiniti Dan bosanske pismenosti trajnim mjestom susreta tradicije i savremenosti.
U historijskom romanu „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“ opisuje se nastanak ogromne avarsko-slavenske imperije – Avarskog Kaganata – koja se prostirala od Egejskog i Jadranskog mora do Baltika. U ovako velikoj državi došlo je do slavizacije istočne Europe u ranom srednjem vijeku. To je fenomen kaganskog razdoblja. Posredstvom uzbudljivog narativa Hamza Hamzabegović oživio je svijet tog vremena te znalački spojio historijske činjenice, umjetničku imaginaciju i naučnu tematiku.
Izdavač ovog djela je Udruženje za kulturu – Nova svjetlost (KNS), Sarajevo,
Kritičko djelo „Reforma u Bosni i Hercegovini: između iluzije i transformacije“ Šemsudina Mehmedovića postavlja krunsko pitanje: Gdje je adresa odgovornosti? Kod čitalaca se odmah roje misli. U konstitutivnom uređenju postoje mnogi centri anarhije, ali se ne prepoznaje jedinstven centar koji bi koordinirao razboritom politikom. Mada postoji „hiperprodukcija“ razumnih odluka, ipak one ostaju mrtvo slovo na papiru. Izbor postoji, „ali ne proizvodi promjenu“. Dubina političke stagnacije u Bosni i Hercegovini proizvodi stanje dugotrajne institucionalne blokade. Očito, reforme su prijeko potrebne, ali pametne i efikasne, koje će oformiti jedinstven državni centar i time stvoriti adresu odgovornosti.
I ovo djelo dio je izdavačke produkcije Udruženja za kulturu – Nova svjetlost (KNS), Sarajevo.
U psiho socijalnom romanu „Rođena za nešto više“ Saide Škapur glavna junakinja Ema žrtva je porodičnog nasilja u arhajskom ambijentu malograđanske kulture. Ostavši doslovno na ulici, započinje borbu za puko preživljavanje. U romanu to dobija socijalne dimenzije: borbu za egzistencijalna prava jedne žene. Nerazum i okrutnost caruju čak i kod onih koji bi trebali izaći ususret onome ko je zapao u teške nevolje i kome je potrebna pomoć. U ozbiljnoj krizi demoraliziranoj junakinji jedna gatara kaže: „Ti si rođena za nešto više“. Kao da je to Emi dalo novi zamah u životu. Upornošću, trudom i nepokolebljivošću izlazi iz duboke krize i na kraju doživljava divan hepiend sa svojom novom velikom ljubavlju.
Izdavač ovog romana je Štamparija „Fojanica“ d.d., Fojnica.
Svečana ceremonija uručenja priznanja laureatima održat će se u subotu, 12. septembra 2026. godine, u sali Kina Igman na Ilidži, sa početkom u 19 sati.
U muzičkom dijelu ove manifestacije učestvovat će estradna zvijezda Vesna Hadžić i KUD „Željo“ – ansambl „Ašk sevdah“.
Dan bosanske pismenosti obilježava se 29. augusta. Ovaj datum odabran je jer je na taj dan 1189. godine izdana Povelja bana Kulina, najstariji sačuvani bosanski državni i diplomatski dokument te jedan od fundamentalnih spomenika pismenosti na bosanskom jeziku. Manifestaciju je 2019. godine utemeljila Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, povodom 830. godišnjice izdavanja Povelje. Cilj obilježavanja ovog dana jeste afirmacija i promocija pismenosti na bosanskom jeziku, kao i skretanje pažnje na njegovu stoljećima dugu tradiciju i duboku historijsku ukorijenjenost.
Tim povodom širom Bosne i Hercegovine, ali i u inostranstvu, organiziraju se izložbe, akademije, stručna predavanja, promocije knjiga i drugi kulturni programi kojima se podsjeća na značaj bosanske pisane riječi i njeno mjesto u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine.
Posebno vrijedan doprinos obilježavanju Dana bosanske pismenosti daje Udruženje bosanskih umjetnika, koje ovaj značajan datum već afirmira kroz dodjelu svojih godišnjih književnih nagrada. Na taj način Udruženje ne ostaje samo na simboličnom obilježavanju jednog datuma, nego nastoji da ovaj dan učini živim susretom književnosti, kulture, stvaralaštva i savremenog društva.
Agilnim djelovanjem na kulturnoj sceni, Udruženje bosanskih umjetnika nastoji skrenuti pažnju na autore i djela koja svojim sadržajem, umjetničkom vrijednošću i društvenim angažmanom zaslužuju širu javnu pažnju. Godišnja književna nagrada posebno dobija na značaju jer se dodjeljuje autorima čija su djela objavljena u vremenu iza nas, čime se nastoji izbjeći prolaznost književne promocije i omogućiti da vrijedne knjige budu ponovo predstavljene čitalačkoj i kulturnoj javnosti.
U vremenu kada se knjiga i ozbiljna književna riječ često bore za prostor u javnosti, ovakva inicijativa ima dodatnu vrijednost. Nagrada nije samo priznanje autoru nego i svojevrsna poruka da književno stvaralaštvo nije potrošna kategorija i da vrijedna djela, bez obzira na vrijeme u kojem su objavljena, trebaju biti prepoznata, vrednovana i sačuvana od zaborava. Istovremeno, Udruženje na ovaj način doprinosi stvaranju svojevrsnog godišnjeg pregleda značajnih književnih ostvarenja i otvara prostor za nove susrete autora, čitalaca, izdavača i kulturnih radnika.
Takav pristup posebno je značajan u kontekstu Dana bosanske pismenosti. Ako je Povelja bana Kulina jedan od najstarijih svjedoka bosanske pisane riječi, onda su savremeni pisci, njihova djela i institucije koje ih predstavljaju dio istog dugog kulturnog kontinuiteta. Od Povelje do savremene knjige protekla su stoljeća, ali je potreba za pisanjem, čitanjem, bilježenjem i čuvanjem vlastitog kulturnog iskustva ostala jednako važna.
Upravo zato godišnja nagrada Udruženja bosanskih umjetnika ima i širi kulturni smisao. Ona povezuje historijsko naslijeđe bosanske pismenosti sa savremenim književnim stvaralaštvom i pokazuje da se odnos prema pisanoj riječi ne završava pukim podsjećanjem na prošlost. Naprotiv, tradicija dobija puni smisao tek onda kada se nastavlja novim djelima i kada se savremeni autori vrednuju kao aktivni sudionici kulturnog života.
Odbor za dodjelu ovogodišnje književne nagrade danas je obznanio da su ovogodišnji laureati Hamza Hamzabegović, Šemsudin Mehmedović i Saida Škapur.
Hamza Hamzabegović nagradu dobija za historijski roman „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“; Šemsudin Mehmedović za društveno-političku kritiku „Reforma u Bosni i Hercegovini: između iluzije i transformacije“; a Saida Škapur za psiho socijalni roman „Rođena za nešto više“.
Nagradama se, kako ističu u ovom udruženju, nastoji skrenuti pažnja na vrijedna autorska ostvarenja i učiniti Dan bosanske pismenosti trajnim mjestom susreta tradicije i savremenosti.
„Kagan Bajan“ – historija između činjenica i književne imaginacije
U historijskom romanu „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“ opisuje se nastanak ogromne avarsko-slavenske imperije – Avarskog Kaganata – koja se prostirala od Egejskog i Jadranskog mora do Baltika. U ovako velikoj državi došlo je do slavizacije istočne Europe u ranom srednjem vijeku. To je fenomen kaganskog razdoblja.
Posredstvom uzbudljivog narativa Hamza Hamzabegović oživio je svijet tog vremena te znalački spojio historijske činjenice, umjetničku imaginaciju i naučnu tematiku. Roman tako ne predstavlja samo pripovijest o jednom historijskom periodu nego i pokušaj da se čitaocu približi složeno i nedovoljno poznato poglavlje evropske prošlosti.
Izdavač ovog djela je Udruženje za kulturu – Nova svjetlost (KNS), Sarajevo.
„Reforma u Bosni i Hercegovini“ – pitanje odgovornosti
Kritičko djelo „Reforma u Bosni i Hercegovini: između iluzije i transformacije“ Šemsudina Mehmedovića postavlja krunsko pitanje: Gdje je adresa odgovornosti?
Kod čitalaca se odmah roje misli. U konstitutivnom uređenju postoje mnogi centri anarhije, ali se ne prepoznaje jedinstven centar koji bi koordinirao razboritom politikom. Mada postoji „hiperprodukcija“ razumnih odluka, ipak one ostaju mrtvo slovo na papiru. Izbor postoji, „ali ne proizvodi promjenu“.
Dubina političke stagnacije u Bosni i Hercegovini proizvodi stanje dugotrajne institucionalne blokade. Očito, reforme su prijeko potrebne, ali pametne i efikasne, koje će oformiti jedinstven državni centar i time stvoriti adresu odgovornosti.
I ovo djelo dio je izdavačke produkcije Udruženja za kulturu – Nova svjetlost (KNS), Sarajevo.
„Rođena za nešto više“ – borba žene za dostojanstvo
U psiho socijalnom romanu „Rođena za nešto više“ Saide Škapur glavna junakinja Ema žrtva je porodičnog nasilja u arhajskom ambijentu malograđanske kulture. Ostavši doslovno na ulici, započinje borbu za puko preživljavanje.
U romanu to dobija socijalne dimenzije: borbu za egzistencijalna prava jedne žene. Nerazum i okrutnost caruju čak i kod onih koji bi trebali izaći ususret onome ko je zapao u teške nevolje i kome je potrebna pomoć.
U ozbiljnoj krizi, demoraliziranoj junakinji jedna gatara kaže: „Ti si rođena za nešto više.“ Kao da je to Emi dalo novi zamah u životu. Upornošću, trudom i nepokolebljivošću izlazi iz duboke krize i na kraju doživljava sretan završetak sa svojom novom velikom ljubavlju.
Izdavač ovog romana je Štamparija „Fojnica“ d.d., Fojnica.
Nagrada kao čuvar književnog kontinuiteta
Ovogodišnji izbor laureata pokazuje i širinu kriterija kojima se rukovodi Udruženje bosanskih umjetnika. Nagrađena djela pripadaju različitim književnim i tematskim područjima – od historijskog romana, preko društveno-političke kritike, do psiho socijalnog romana – ali ih povezuje nastojanje autora da kroz književnu riječ progovore o čovjeku, društvu, historiji i vremenu u kojem živimo.
U tom smislu, rad Udruženja bosanskih umjetnika ima i jednu širu, gotovo arhivsku dimenziju. Nagrada podsjeća da književni život jedne sredine ne čine samo najnovije knjige i trenutna medijska pažnja. Čine ga i djela koja ostaju, koja se ponovo čitaju i koja s vremenom mogu dobiti novu vrijednost. Prepoznavanjem takvih ostvarenja Udruženje doprinosi stvaranju kulturnog pamćenja i podstiče autore da ustraju u svom stvaralačkom radu.
Obilježavanje Dana bosanske pismenosti na ovaj način stoga prerasta u više od jednogodišnje kulturne svečanosti. Ono postaje prilika da se još jednom potvrdi značaj bosanske pisane riječi, ali i da se predstave ljudi koji danas stvaraju, pišu, objavljuju i ostavljaju trag u kulturnom prostoru Bosne i Hercegovine.
Od Povelje bana Kulina do savremene književne knjige traje jedna ista potreba – da se riječ zapiše, sačuva i prenese drugima. Upravo u tom kontinuitetu treba posmatrati i godišnju književnu nagradu Udruženja bosanskih umjetnika: kao priznanje autorima, ali i kao doprinos očuvanju i afirmaciji kulture pisane riječi.
Dan bosanske pismenosti nije samo podsjećanje na Povelju bana Kulina, nego i prilika da se prepoznaju ljudi koji danas nastavljaju tradiciju bosanske pisane riječi.
Svečana ceremonija uručenja priznanja laureatima održat će se u subotu, 12. septembra 2026. godine, u sali Kina „Igman“ na Ilidži, sa početkom u 19 sati.
U muzičkom dijelu manifestacije učestvovat će estradna zvijezda Vesna Hadžić i KUD „Željo“ – ansambl „Ašk sevdah“.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.