Njegov stvaralački opus uspješno spaja poetsku senzibilnost s oštrim analitičkim umom historičara, stvarajući djela koja traže posvećenog čitaoca.
Rođen je 1966. godine u Prokuplju, ali od svog rođenja živi i stvara u Sarajevu, gdje je završio Filozofski fakultet, Odsjek za historiju, što je značajno oblikovalo njegov kasniji književni rad. Kao autor, zastupljen je u brojnim zbornicima i antologijama širom regije poput „Rudničkih vrela“, „Miris izgorjelog papira“, „Paralelni svjetovi“…
Za svoj prozni rad osvajao je priznanja, među kojima se ističe druga nagrada na prestižnom regionalnom konkursu časopisa „Avlija“ iz Rožaja 2016. godine za pripovijetku „Selski varalica“.
Aktivni je član „Udruženja bosanskih umjetnika“.
Kostićev opus podjednako uspješno balansira između lirike i proznih formi.
Zbirke poezije „Zapisano u zvezdama“ i „Sarajevska enigma-Kroz sjećanje zaborava“, zbirka novela i pripovjedaka „Ljubav ga nije htjela“, roman „Dioklecijan i Aleksandra-Zveket mačeva“ za kojeg je prošle godine dobio Godišnju nagradu Udruženja bosanskih umjetnika, te nova zbirka poezije „Arabeska snova“, promovisana u okviru ovogodišnjeg 37. Međunarodnog sajma knjige u sarajevskoj Skenderiji, samo su neka od njegovih djela.
Stihozbirka „Arabeska snova“ predstavlja zreli stvaralački vrhunac Milorada Kostića, u kojem se prepliću mozaik u kojem prošlost i sadašnjost neprestano komuniciraju.
Kao historičar po struci, on u ovoj zbirci ne posmatra vrijeme linearno, već kao raskošno od istočnjačkih mistika i pjesnika poput Dželaludina Rumija i Omara Hajjama, pa sve do Dragutina Tadijanovića i savremenih sarajevskih pjesnika. Zbirka funkcioniše kao emotivni i intelektualni most između različitih epoha i kultura.
Sam naslov zbirke savršeno oslikava njenu unutrašnju strukturu. Baš poput arabeske – islamskog ornamentalnog ukrasa koji se sastoji od složenih, isprepletenih linija koje se beskrajno ponavljaju i granaju – Kostićeva poezija satkana je od motiva koji se ciklično vraćaju.
Između historije i sarajevskih ulica, glavne niti ove poetske arabeske su ljubav, bol, sjećanje i nada. Kostić smješta malog, običnog čovjeka u centar „vrtloga historije“. Poseban ton zbirci daje lokalna, sarajevska topografija; pjesnik melanholično i s ljubavlju hoda sarajevskim ulicama, pretvarajući sjećanja na grad, njegove ljude i prošla vremena u univerzalne simbole ljudskog trajanja, prolaznosti i neprolaznosti.
U Stihozbirci „Arabeska snova“ uticaj Dželaludina Rumija i klasične orijentalne poezije duboko je utkan u samu strukturu, ritam i motive Kostićevih pjesama, stvarajući poeziju koja spaja filozofsku mistiku Istoka i melanholiju sarajevskih ulica.
Baš kao što je arabeska u islamskoj umjetnosti beskrajno ponavljanje i preplitanje geometrijskih ili biljnih linija, Kostićev stil u ovoj zbirci funkcioniše kao poetski mozaik. Motivi se prepliću, ponavljaju i granaju, stvarajući osjećaj beskonačnosti i bezvremenosti.
Oslanjajući se na Rumija i Omara Hajjama, Kostić uvodi motive čežnje, duhovne ljubavi, prolaznosti i spoja ovozemaljskog i metafizičkog. Njegovi stihovi putuju kroz vrijeme i prostor, brišući granice između drevnog Orijenta i savremenog trenutka.
Poezija postaje prostor u kojem caruju ljubav, bol i potraga za čovjekovim smislom u „vrtlogu historije“.
Zbirka je prepoznata kao djelo koje ne nudi brze odgovore, već traži posvećenog i senzibilnog čitaoca spremnog na poniranje u složene slojeve simbola i poetske tradicije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.