“Ukrajinski je narod dugo bio podložan ruskoj ideologiji u gotovo svim životnim segmentima pa se Božić slavio po julijanskom kalendaru, 7. januara”, stoji u obrazloženju teksta koji su zastupnici izglasali sredinom jula.
U tekstu piše i da se “nastavlja snažan preporod ukrajinske nacije. Stalna borba za vlastiti identitet pridonosi svijesti i želji svakog Ukrajinca da svoj život živi u skladu s tradicijom i vlastitim blagdanima”.
Premještanje Božića posljednji je u nizu poteza koje je Ukrajina poduzela posljednjih godina kako bi se distancirala od Moskve, uključujući preimenovanje ulica i gradova koji prizivaju sovjetsko doba.
Zakon odražava jaz koji već godinama postupno raste između crkava u Kijevu i Moskvi, a dodatno ga je pojačala ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022.
Premda je nekoliko stoljeća bila pod vjerskim okriljem Rusije, ukrajinska Pravoslavna crkva je 2019. proglašena autokefalnom i neovisnom o Moskovskom patrijarhatu.
U maju 2022. je i ukrajinska crkva, koja je ostala vjerna Moskvi, proglasila svoju neovisnost, reagiravši tako na javnu potporu ratu ruskoga patrijarha Kirila.
Nekolicina pravoslavnih crkava u svijetu, među kojima su i ruska i srpska, koriste julijanski, a ne gregorijanski kalendar za vjerska slavlja.