“Prvo, novi višegodišnji program pomoći Ukrajini kako bi se omogućio prelazak iz sovjetske ere na NATO standarde, obuku i doktrine kako bi se pomoglo u obnovi ukrajinskog sigurnosnog i odbrambenog sektora i za pokrivanje kritičnih potreba kao što su gorivo za rudarsku opremu i medicinske potrepštine. Drugo, novo Vijeće NATO-a Ukrajine, forum za krizne konsultacije i donošenje odluka, gdje ćemo se sastajati kao jednaki. I radujem se što ću sutra imati inauguracijski sastanak Vijeća s predsjednikom Zelenskim. Treće, potvrdili smo da će Ukrajina postati članica NATO-a i složili se da uklonimo zahtjev za Akcioni plan za članstvo. Ovo će promijeniti put Ukrajine za članstvo iz procesa u dva koraka u proces u jednom koraku. Takođe smo jasno stavili do znanja da ćemo uputiti poziv Ukrajini da pristupi NATO-u kada se saveznici slože i ispune uslovi. Ovo je snažan paket za Ukrajinu i jasan put ka njenom članstvu u NATO-u”, rekao je Stoltenberg.
Također je dodao da su donijete odluke o članstvu Ukrajine u NATO-u. Kako je kazao mora se uraditi mnogo toga kada je u pitanju rad institucija, interoperabilnost ukrajinske vojske, ali i borba protiv korupcije. Stoltenberg je također naveo da činjenica da se u Ukrajini vodi rat jasno kazuje da u ovom trenutku nije moguće ostvariti njeno članstvo u Alijansi.
“Ono što su saveznici danas složili je snažna, ujedinjena i pozitivna poruka Ukrajini o trajnoj podršci, ali i pozitivna poruka na putu ka članstvu. A to uključuje i ovaj paket praktične podrške za omogućavanje pune interoperabilnosti između ukrajinskih oružanih snaga i snaga NATO-a, uspostavljanje NATO-ovog Ukrajinskog vijeća, a zatim i odluku o uklanjanju zahtjeva za Akcionim planom za članstvo, što zapravo znači da umjesto dva koraka da postanete član, sada će biti jedan korak. Takođe smo jasno stavili do znanja da će poziv biti raspisan kada se steknu uslovi. Zatim bih dodao da povrh toga, naravno, saveznici pružaju i značajnu vojnu podršku jer je sada najhitniji zadatak osigurati da Ukrajina prevlada. Jer osim ako Ukrajina ne prevlada, ne postoji pitanje članstva o kojem bi se uopće raspravljalo. I stoga, pozdravljam vojnu podršku koju saveznici pružaju već mjesecima, zapravo počevši od 2014. godine, a zatim od pune invazije u februaru prošle godine, značajno pojačavajući svoju podršku. A upravo u posljednjih nekoliko dana, saveznici su dali značajna nova saopštenja. Francuska je najavila da će isporučiti krstareće rakete dugog dometa. Njemačka je upravo najavila novi paket sa protuzračnom odbranom i oklopnim vozilima. A SAD su dale još jednu veliku najavu veće vojne podrške. I mnogi drugi saveznici pružili su različite vrste podrške, uključujući uspostavljanje koalicije za obuku za borbene avione F-16. Dakle, zajedno, ovo je snažna poruka koja Kijevu šalje pozitivnu i ujedinjenu poruku.”, kazao je Stoltenberg.
Saveznici su danas donijeli i odluke o dodatnom izdvajanju za odbranu te su se dogovorili da će nastaviti izdvajati više novca nego li je to ranije bilo dogovoreno, pogotovo iznad 2% GDP-a. Saveznici su govorili i o Kini.
“Saveznici su također dokazali najsveobuhvatniji plan odbrane od kraja Hladnog rata. Oni su dizajnirani da se suprotstave dvije glavne prijetnje s kojima se suočavamo, rusiji i terorizmu. Prema našim novim planovima, NATO ima za cilj da ima 300.000 vojnika na visokom nivou, uključujući značajnu vazdušnu i pomorsku snagu. Robusno odvraćanje i odbrana zahtijeva robusnu industrijsku bazu. Stoga lideri podržavaju novi akcioni plan za proizvodnju odbrane. Ovo će ubrzati zajedničku nabavku, pojačati interoperabilnost i generisati investicione i proizvodne kapacitete. Da bismo sve ovo uradili, moramo više ulagati u odbranu. Naše najnovije procjene pokazuju da će se odbrambeni izdaci evropskih saveznika i Kanade povećati za 8,3% u 2023. To je najveći porast u desetljećima. Od 2014. godine u odbranu će uložiti dodatnih 450.000.000.000 dolara. Jedanaest saveznika sada dostiže ili premašuje referentnu vrijednost od 2%, a očekujemo da će se ovaj broj značajno povećati sljedeće godine. Danas su se saveznici trajno obavezali da će ulagati najmanje 2% bruto domaćeg proizvoda godišnje u odbranu i da će učiniti još hitnije kako bi ispunili svoje obaveze. Lideri NATO-a se takođe obraćaju Kini. Kina nije naš protivnik i trebalo bi da nastavimo da se angažujemo. Ali sve veća neizvjesnost Pekinga utiče na našu sigurnost. Kina sve više izaziva izazove međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, odbijajući da osudi ruski rat protiv Ukrajine, prijeti Tajvanu i provodi značajno vojno jačanje. Kineska nuklearna modernizacija je bez presedana u brzini i razmjeru i provodi se bez transparentnosti. Saveznici su se složili da nastave zajednički rad na zaštiti od prisilnog ponašanja Kine. A sutra ćemo se sastati sa liderima Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje, kao i Evropske unije jer smo jači i sigurniji kada smo zajedno”,
Šef NATO-a je komentarisao i tweet ukrajinskog predsjednika Zelenskog koji je izrazio nezadovoljstvo jezikom koji govori o budućnosti njegove zemlje u NATO-u.
“Ono što smo dogovorili je veoma sadržajan paket sa mnogo različitih elemenata koji pomaže da se Ukrajina približi NATO-u, da im pomogne da krenu ka članstvu u NATO-u. I ovo je dijelom vrlo praktična podrška, na primjer, interoperabilnosti i reformi, reforme sektora odbrane i interoperabilnost su među uslovima koji su važni za članstvo. Dakle, to je praktičan način da se oni pomjere, da se Ukrajina približi NATO-u. Zatim šaljemo i snažnu političku poruku sa jezikom o članstvu, uključujući jezik koji je sada u saopćenju o pozivu. Dakle, nikada nije bilo snažnije poruke NATO-a u bilo kom trenutku, kako kada je u pitanju politička poruka na putu ka članstvu, tako i konkretna podrška NATO saveznika, vojna podrška, ali i praktična podrška kako osigurati punu interoperabilnost. A ako pogledate druge procese članstva, nije bilo vremenskih linija za te procese. Oni su zasnovani na uslovima, oduvek je bilo”, pojasnio je šef NATO-a.
Stoltenberg je odbio jasno odgovoriti na pitanje zašto nije napravljen vremenski okvir za eventualno članstvo Ukrajine u NATO te je ponovio kako su tu politička i vojna pitanja koja se moraju ispuniti. Prema njegovim riječima kada se to ispuni onda se može očekivati ukrajinsko članstvo u NATO-u, dodao je i kako druge zemlje koje žele postati članice ne znaju tačno datum ulaska u NATO.
“Historijski je da će i Finska i Švedska postati članice NATO-a. Finska je već punopravna članica. A sporazumom koji smo sinoć uspjeli sklopiti predsjednik Erdogan i premijer Kristersson i ja, Švedska je također postala punopravna članica Alijanse. Ovo je historijsko. To je važno za čitav savez. To je važno za Finsku, važno je za Švedsku. Ali to je takođe posebno važno za Baltički region, jer kada pogledate mapu, shvatate da je, na primer, mogućnost, sposobnost da se ojača baltički region veoma poboljšana činjenicom da sada imamo Finsku i Švedsku kao punopravne članove. I to će se odraziti u našim planovima odbrane, u našim vježbama, u našim ciljevima KPD-a i svemu ostalom što radimo kao savez. To čini cijeli savez jačim, a posebno Baltički region čini sigurnijim. Šalje poruku da je NATO otvoren. To šalje poruku da saveznici u NATO-u odlučuju o proširenju. Nije na Moskvi da uskraćuje narodima suvereno pravo da izaberu sopstveni put. I to je opet nešto što smo pokazali ne samo riječima već i djelima time što smo sada omogućili novim članicama i poslali poruku Ukrajini koja je jača od bilo koje poruke koju je NATO ikada prije poslao o članstvu Ukrajine”, zaključio je Stoltenberg.
NATO samit nastavlja sutra kada će se saveznicima pridružiti i predsjednik Ukrajine kako bi se raspravljalo o današnjim odlukama, ali i o budućnosti odnosa i budućnosti Alijanse.