UNDP prati energetske revizije i određuje mjere koje bi sa najmanje investicija dale najveće uštede.
– Mi smo na uzorku od preko 300 zgrada u koje je UNDP investirao, ostvarili uštedu, odnosno smanjili potrošnju energenata za 59 posto. Prosječna ušteda je, znači, 59 posto po zgradi – kazala je ona
UNDP se bavi mjerama implementacije energatske efikasnosti u javnim zgradama skoro deceniju. Potrebe javnog sektora su zaista ogromne
– Naš fokus je prvenstveno na zgradama javnog zdravstva i obrazovanja. Kad smo krenuli s ovim bilo je odgovora „ma kakve mjere energetske efikasnosti, u našim bolnicama nemamo kreveta, u vrtićima nemamo igračaka…“ Međutim, nakon što smo imali dva–tri primjera gdje su zaista uštede bile imponznante, otvorila se potpuno jedna nova slika i ta sredstva su bila omogućena za nove investicije. Za ovih 300 zgrada u koje smo do sada investirali, uštede na godišnjem nivou su više od sedam miliona KM na nivou BiH – kazala je Cupać.
Znači na nivou BiH je oslobođeno sedam miliona KM da se investira u sektor zdravstva, obrazovanja, kultiue, nove investicije, nove infrastrukture…
Cupać kaže da je svijest u BiH svakako porasla, ali da postoji još oko 5.000 javnih zgrada koje zahtijhevaju mjere energetske efikasnosti.
– Kad smo krenuli s ovim projektom, grant je bio 100 posto sredstava. Međutim, sad smo došli na nivo gdje su grant sredstva između 20 i 30 posto, s obzirom da ove investicije stvaraju povrat sredstava – navela je.
Ona dalje navodi da je u BiH donesen nacionalni okvir za implementaciju energetske efikasnosti koji je usvojilo Vijeće ministara BiH i on tačno propisuje koje mjere u kojoj vrsti zgrada treba da se ulože grant sredstva, kreditna sredstva… Tako da ulaganje u zgrade, odnosno investicije gdje je stepen povrata manji od pet godina ne idu grant sredstva. Gdje je stopa povrata od pet do deset godina idu grant sredstva od oko 20 posto, a između 10 i 15 godina 20-50 posto…
Upitana da li su bh. vlasti svjesne da utopljavanjem zgrada ulažu u uštedu novca koje kasnije mogu upotrijebiti, na primjer, da škole dobiju nova nastavna sredstva ili da bolnice mogu kupiti lijekove koje nedostaju, Cupać kaže da taj nivo svjesnosti i nivo znanja svakako raste.
– Međutim, još mnogo posla je pred nama. Mnogo investicija je potrebno. Ono što smo do sada radili, kad se ulaže 25 do 30 posto granta, 70 do 80 posto se očekuje od javne ustanove. Problem, je, međutim, u nerazvijenim općinama. I one imaju vrtiće, i one imaju domove zdravlja, ali nemaju sredstava da sufinansiraju taj dio. To je jedna stvar koju treba svi zajedno da sagledamo iz jedne nove perspektive. S druge strane imate zgrade koje su pod posebnom zaštitom, u koje su investicije vrlo visoke. U trećoj grupi imate zgrade koje mogu da zadovolje ovaj nacionalni investicioni okvir. Tako da zaista napredak potoji, međutim, još uvijek je mnogo posla pred nama – zaključila je Cupać