Zbog toga je Vlada RS-a morala da smanji kriterijume, odnosno da bi se na spisak koji je već obuhvatao 36.000 najsiromašnijih građana uguralo dovoljno ljudi da zadovolji zahtjeve donatora.
Naime, zahtjev Evropske unije bio da pomoć dobije 50.000-60.000 korisnika, a svako domaćinstvo koje na energente troši više od 10 odsto prihoda smatraju energetski siromašnim.
Ovo je samo pokazatelj da nadležni pojma nemaju koliko građana živi u siromaštvu, kolika su im primanja, niti umiju da rasporede pomoć čiji je iznos bio dobro poznat mjesecima prije nego što je doznačena.
U prvi mah su iz Vlade RS-a istakli da u Republici Srpskoj postoji gotovo 190.000 potencijalnih korisnika ove pomoći, čime su ulili nadu da će veći broj njih dobiti finansijsku injekciju za grijanje koje ih je prošle godine preskupo koštalo.
U prvim propisanim kriterijumima, pravo na ovu pomoć ostvarivali su samo oni građani u čijem domaćinstvu prosječna mjesečna primanja po članu ne prelaze iznos od polovine najniže plate, odnosno iznose najnižih penzija od 275,29 KM i 330,37 КМ.
Rokovi ističu, ali spiskova nema
“Vlada Republike Srpske promijenila je kriterijume u julu 2023. godine čime proširuje obuhvat korisnika u Republici Srpskoj za dodjelu finansijske pomoći za troškove grijanja, na penzionere čija penzija ne prelazi 350 KM i bez obzira na to koliko su prosječna primanja članova njihovih domaćinstava“, rekli su u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
Ovi kriterijumi promijenjeni su u julu, a u njima je predviđeno da se spiskovi objedine u roku od 30 dana od stupanja na snagu, što znači da su rokovi istekli ili cure, a tek kada budu gotovi znaće se koliki će biti iznos pomoći.
Vlada RS-a je u prvi mah, kao i za program postavljanja solarnih panela, natjerala najsiromašnije da obijaju pragove i skupljaju dokumentaciju, a onda to sve ukinula.
“Za ostvarivanje ove pomoći, penzioneri se neće, kao ranije, prijavljivati centrima za socijalni rad, niti je potrebno da im dostavljaju bilo kakvu dokumentaciju. S obzirom na to da se ova finansijska pomoć dodjeljuje po domaćinstvu, i dalje je predviđeno da pomoć može da primi jedan član domaćinstva koji ispunjava uslove“, kažu u ovom ministarstvu.
U skladu sa ovom odlukom Vlade, sada je zadatak službe Fonda PIO Republike Srpske da izvrši provjeru uslova za dobijanje finansijske pomoći za korisnike penzije, te sačini konačni spisak penzionera čija domaćinstva ispunjavaju uslove za dodjelu finansijske pomoći za troškove grijanja.
Vlada Republike Srpske usvojila je 9. marta 2023. godine informaciju o sporazumu o finansiranju godišnjeg akcionog plana u okviru Paketa za energetsku podršku za zapadni Balkan u okviru IPA III na osnovu kojeg za podršku mjerama energetske efikasnosti Republika Srpska dobija 33 odsto od ukupno 70 miliona eura namijenjenih za BiH.
Šta je bilo sa solarnim panelima?
U skladu sa tim, Republika Srpska treba da dobije nešto više od 32 miliona KM za podršku energetski siromašnim potrošačima odnosno ugroženim domaćinstvima, ali i 12 miliona KM za mikro, mala i srednja preduzeća.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na slučaj i sa ulaskom u program „Elektroprivrede RS“ za postavljanje solarnih panela na 50.000 domaćinstava u RS-u.
Ovaj projekat još uvijek nije zaživio zato što se, prema nekim navodima, za njega nije prijavilo ni 10 odsto od potrebnog broja domaćinstava i to zbog previsokih kriterijuma, komplikovane procedure i loše komunikacije sa građanstvom.
Situacija se nije popravila ni nakon što su kriterijumi spušteni i eliminisana preskupa papirologija.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže da kod nas ne postoji ni socijalna karta niti su rađene ankete stanovništva o potrošnji od 2015. godine. Za osam godina, kaže Cenićka, toliko toga se promijenilo, ali pravih podataka i rezultata nije bilo, a onda se desila i inflacija.
“Ako se ne bude pratilo šta se radi sa tim novcem, završiće u budžetu i niko neće dobiti pomoć. Neće to nikada doći do onih kojima je najpotrebnije. Ljudi koji su zaista u siromaštvu, nemaju ni pristup medijima niti internetu. Njih nigdje ne evidentiraju. Gdje će penzioner koji ima osamdeset godina da sazna za ovu pomoć, kako će da ode i povadi papire? Svjedočimo takvoj surovosti institucija i odsustvu empatije prema najsiromašnijem stanovništvu, a njih nije malo“, kaže Cenićka.
Objašnjava da je bilo vrlo jednostavno za penzionere utvrditi koji je iznos penzije, umjesto da ih tjeraju da obilaze institucije i skupljaju papirologiju.
“Ovdje se govori o najranjivijem stanovništvu kojem toliko znači da dobije sredstva za grijanje, ali njih to ne interesuje i rade preko ruke ili preko noge. Na kraju će reći da nije bilo zainteresovanih i novac će završiti u budžetu“, kaže Cenićka, piše Capital