Pravo na pomoć imaju domaćinstva u kojima žive penzioneri s minimalnom ili zagarantovanom penzijom, primaoci stalne novčane pomoći, korisnici dječijeg doplatka, te porodice s jednim roditeljem. Said Salihović i Nesima Bišćević iz Ilidže predali su dokumentaciju i nadaju se pomoći.
“Hvala Bogu da je došla Evropska Unija da nam nešto pomogne pa nadam se da će grijanje, najveća stavka nama biti olakšano. Sad sam uzela za izjavu kucnu listu da ispunim pa onda dalje idem u proceduru”, kaže Nesima Biščević.
“Meni je neshvatljivo da mi moramo CIPS – ovu prijavu vaditi i stvarati gužve. Imam ličnu, na birou sam prijavljen – šta će njima ta prijava, inače grijem se na drva – ne može biti gore, skupa, 160 maraka ugalj 250 ja i žena nezaposleni, na birou živiš i eto ti”, govori Said Salihović.
Isplatu novčane pomoći iz ovog paketa građani Federacije BiH mogu očekivati krajem godine. Kako je istakao resorni ministar, ovo je prilika da se kroz podatke o socijalno ugroženim domaćinstvima kreira i stvarna slika društva. Isplaćena sredstva kretaće se od 300 do 600 konvertibilnih maraka.
“Nakon što dobijemo te prijavne obrasce sa kućnim listama i svim ostalim aktima koje tražimo to ćemo isfiltrirati sa našim podacima koje imamo iz PIO/MIO sotak baze u ministarstvu rada i socijalne politike, poreske uprave i na taj način za ove kategorije koje će biti tretirane ćemo dobiti ukupnu soccio-ekonomsku sliku”, izjavio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.
A socio-ekonomska slika, kako kažu gradjani složena je i teška bez obzira na to što proizvođači ogreva kažu da većih promijena cijena na tržištu neće biti.
“U odnosu na prethodnu godinu došlo je do značajnog pojeftinjenja kada je riječ o peletu prošle godine je cijena isla do 730 maraka po toni dok je ove godine cijena u rasponu od 500 do 520 maraka ovisno o kvalitetu. Iscijepano drvo je zadržalo apsolutno istu cijenu kao prethodne godine i krece se od 150 do 160 maraka”, govori Muhamed Helać, glasnogovornik firme “Drvosječa”
Cilj paketa energetske pomoći Evropske unije je ublažavanje posljedica negativnih socio-ekonomskih uticaja energetske krize. U Republici Srpskoj već je na računima građana, a ukupna sredstva koja entiteti imaju na raspolaganju iznose 64,5 miliona maraka, piše BHRT