Za Bosnu i Hercegovinu je tako određeno 969 miliona eura, potvrđeno je iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.
Ukupno je u prometu šest milijardi eura, kako je najavljeno ranije, a države će na to moći računati, ako ispune kriterije, da će dospjeti u sljedeće četiri godine.
Kada je riječ o sredstvima koje daje Europska komisija, fond je podijeljen na šest milijardi eura: od čega su dvije milijarde bespovratna, a četiri povoljna grant sredstva. Dvije milijarde maraka bi mogla pomoći infrastrukturi, energetici, poljoprivredi.
Iz Delegacije EU su rekli kako je Plan rasta za Zapadni Balkan prilika da Bosna i Hercegovina dobije skoro dvije milijarde KM u zamjenu za konkretne reforme koje će stvoriti uslove za snažniji ekonomski rast
“Još ima pregovora, vidjet ćemo šta će biti u naredna dva dana”, dodali su iz Delegcije EU u BiH.
Iznosi su utvrđeni na osnovi procjene Europske komisije koja u obzir uzima broj stanovnika i visinu BDP-a.
Za Srbiju je planirano milijarda i 630 miliona eura, za Albaniju 924 miliona eura, Sjevernu Makedoniju 807 miliona eura, Kosovo 888 miliona eura i za Crnu Goru 388 miliona eura.
Podsjetimo, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je ranije da ovaj Plan rasta ima ogroman potencijal i da bi mogao udvostručiti ekonomiju Zapadnog balkana u narednih 10 godina.
Šta to sadrži ovaj Plan?
Između ostalog – formiranje zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana, koje će imati pristup europskom tržištu i prije nego što zemlje postanu članice EU. Ovo podrazumijeva: slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi.
Plan dalje sadrži poticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, ubrzavanje temeljnih reformi te povećanje financijske pomoći.
Plan je vrijedan 6 milijardi eura (11,7 milijardi KM), a vrijedi do 2027. godine. Dvije milijarde eura (3.9 milijarde KM) došle bi u obliku bespovratne pomoći, a preostale četiri milijarde u vidu povoljnih kredita ili kapitalnih ulaganja.
Ali, ima uvjet. Pare se dobijaju nakon sprovedenih reformi.
O kakvim se reformama radi?
Svaka država će predložiti svoju reformsku agendu na temelju postojećih preporuka, uključujući godišnji Paket proširenja, nakon čega će se Komisija konsultovati, ocijeniti i usvojiti dnevni red.
Uvjeti plaćanja bit će povezani s određenim socio-ekonomskim reformama za otključavanje nacionalnog i regionalnog potencijala rasta te s određenim reformama povezanim s osnovama procesa proširenja, uključujući vladavinu prava, demokratiju, poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Jedan od neophodnih preduvjeta je i da se Srbija i Kosovo konstruktivno uključe u normalizaciju svojih odnosa.
Komisija bi mogla uskratiti dio ili cjelokupna sredstva koja odgovaraju tom uvjetu. Korisnici će imati do dvije godine da ispune uvjete, inače će se sredstva preraspodijeliti ostalim zemljama, saznaje Radio Saraejvo.