Potcrtao je da su zabrinuti zbog secesionističke retorike podjele i ruskog uticaja u našoj zemlji aludirajući na retoriku predsjednika RS-a Milorada Dodika koji opetovano prijeti raspadom BiH i konstantno jača veze s Moskvom.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je prilikom Stoltenbergove posjete da saradnja naše zemlje s NATO-om pruža priliku za produženje sigurnosti i jačanje kapaciteta.
„Mi ćemo i dalje u BiH aktivno raditi na postizanju konsenzusa o svim pitanjima kada je u pitanju saradnja BiH i NATO-a. To je i naša obaveza, a i sve ono što imamo i čemu težimo jeste osiguranje mira, stabilnosti i prosperiteta u BiH, ali i u cijeloj regiji“, objasnila je Krišto.
A koliko smo blizu ulasku u vojno-politički savez (koliko vojno, a koliko politički smo spremni) pitamo vojnog analitičara Đuru Kozara.
„BiH ima akcioni plan za ulazak u NATO. Mi smo već tri programa reformi poslali NATO-u u Bruxelles. Dakle, to je na političkom planu, a na operativnom imamo brigadu od 850 ljudi lake pješadije koja je prošla sva ocjenjivanja NATO ocjenjivača“, ističe Kozar za Bosnainfo i dodaje sa smo već jednim korakom blizu NATO-a.
„Mi još, naravno, ne možemo ući u NATO. Zašto? Zato što NATO želi pospremljenu državu koja će ispuniti pet osnovnih zahtjeva da bude spremna za ulazak u NATO, a to je da je politički funkcionalna, pravno sređena, da ima odbranu, reformisanu vojsku i ljudska prava regulisana prema svim svjetskim standardima. Za sada nemamo ispunjene te uvjete i mi, sve i kad bi nas NATO sutra pozvao, mi ne možemo ući.
NATO ne želi zemlju koja će unijeti svoje repove, ono što nije sredila. NATO hoće sređenu državu i mi sad nemamo uvjete da uđemo, ali mi smo blizu NATO-u, zato sam na početku rekao, NATO računa na nas“, poručuje naš sagovornik.
To je i Stoltenberg naglasio prilikom posjete našoj zemlji. Koliko ustvari ta posjeta znači BiH i koja bi bila skrivena poruka? Hoće li biti još programa reformi, odgovara vojni analitičar:
„Mi smo u partnerstvu za mir NATO-a od 2006. te mi sarađujemo s NATO-om i ta će se saradnja i nastaviti. Da li će se slati još neki program reformi, to će se vidjeti. U svakom slučaju, posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Sarajevu je plus za nas zato što je NATO još jednom, preko svog generalnog sekretara, izrazio podršku suverenosti BiH, njenom teritorijalnom integritetu, dakle, ne može niko da se izdvaja iz BiH i ako bi to neko učinio, NATO bi intervenisao i NATO bi spriječio da se narušava teritorijalni integritet BiH“.
Iz RS-a je poslana jasna poruka da Republika Srpska nije za pridruživanje u NATO-u.
„Takvih pritisaka od Alijanse i nema, što je potvrdio i Stoltenberg”, izjavila je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Ali, da bismo pristupili NATO-u, moramo proći referendum, a znamo kako je prošao posljednji u našoj zemlji. Treba li nas to brinuti?
„Ne, ne. Mi smo još daleko od referenduma i smo još daleko od prijema. Zato sam rekao da NATO neće nesređenu zemlju, a mi smo sada nesređena zemlja. Ali NATO računa na nas i mi imamo punu podršku NATO-a u jačanju svoje suverenosti i zaštiti svoje teritorije.
To je jako važno, NATO na nas računa kao da smo već u paktu. Mi smo u paketu za mir, koji podržava i Republika Srpska. To je jako bitno. Dakle, mi sarađujemo kroz to partnerstvo, kroz zajedničke vježbe s NATO-om, zatim u obuci, raznim seminarima, vrstama osposobljavanja naših pripadnika.
S druge strane, NATO članice su se, još na samitu u Madridu, obavezale na to da nas materijalno i tehnički osposobljavaju tako da naše Oružane snage budu moderne i ne zaostaju mnogo za susjedima, nego da budu spremne za odbranu zemlje“, jasan je Kozar te potcrava da mi sarađujemo „i to je najvažnije, kao što sarađuje i Srbija“.
Gensek NATO-a je posjetio i Srbiju u okviru posjete Zapadnom Balkanu prilikom čega su obnovili saradnju.
„Oni su veća država i imaju više vježbi s NATO-om, ali su, da vas podsjetim, dvije godine imali embargo na saradnju. Oni su taj embargo sklinuli, oni nisu 2001, 2002. sarađivali i sad ponovo sarađuju“, priča naš sagovornik.
Pitamo analitičara ako smo mi korak od NATO-a, da li je Srbija onda dva?
„Može se tako reći, naravno, zato što, jedno je država koja ima 9.000 vojnika, kao što ima OSBiH, drugo je država koja ima 35.000. To je velika razlika. Imaju više vježbi i poligona za vježbanje. Mi zvanično imamo samo Manjaču kao poligon za vježbanje, a oni imaju desetak poligona gdje se izvode sva gađanja. Najveći poligon u Srbiji su Pasuljanske livade. Bio sam lično tamo. To je između Čačka i Kraljeva, dakle, to su ogromne nenaseljene površine“, zaključuje vojni analitičar Đuro Kozar za Bosnainfo.