Perović je predvodio delegaciju Crne Gore na dvodnevnom sastanku ministara odbrane NATO-a u sjedištu Alijanse na kojem se razgovaralo i o situaciji i posljednjim dešavanjima u regiji Zapadnog Balkana.
“Zapadni Balkan je i dalje tema u NATO-u i u Evropskoj uniji zato što je to najnestabilniji region u Evropi, naravno posebno sada u svjetlu događaja na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini koja se stalno nalazi u previranjima i brojnim izazovima”, kazao je Perović.
Prisustvo međunarodnih snaga važno
Smatra da je prisustvo međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na Kosovu od izuzetnog značaja.
“Bez obzira na rat u Ukrajini koji Rusija vodi više od godinu i po dana, Zapadni Balkan nije ispao iz fokusa ovih država. Vlada Crna Gore insistira na tome da je prisustvo ne samo međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na Kosovu koje su i dodatno ojačane već uopšte i dijalog koji se vodi sa našim regionom izuzetno bitan”, rekao je on.
Istakao je da je fokus NATO-a uvijek na obezbjeđivanju sigurnosti kroz prisustvo trupa kao što je KFOR.
“Ali tu je bitna sinergija sa Evropskom unijom jer je zaista pitanje proširenja i pitanje meke moći koju ima EU izuzetno bitno za stabilizaciju regiona i mislim da smo dobili ohrabrujuće poruke, ali dosta toga je na nama. Ne treba stalno tražiti alibi jer pitanje koje nas sve zaokuplja, pitanje organizovanog kriminala i korupcije, to su pitanja koja mi moramo da riješimo”, kazao je Perović.
Kako je rekao, siguran je da će NATO nastaviti pružati podršku regiji Zapadnog Balkana, uključujući i BiH.
“Nedavno pojačavanje snaga NATO-a na Kosovu kroz dolazak britanskih vojnika i prethodno turskih i isto tako misija EU-a u Bosni i Hercegovini pokazuju da Zapadni Balkan nije zaboravljen i u ovim teškim trenucima, posebno što Rusija koristi ovu situaciju kako bi skrenula pažnju sa Ukrajine koliko god može da destabilizuje druga područja u Evropi, a Zapadni Balkan je tu vrlo pogodan, kao područje gdje postoje i dalje neriješeni konflikti i unutrašnje slabosti u državama, nedovoljno jake institucije, organizovani kriminal, korupcija, što sve zajedno stvara situaciju koja je vrlo pogodna za destabilizaciju”, rekao je Perović.
Misija KFOR-a na Kosovu pokrenuta je 12. juna 1999. godine odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i u njoj učestvuje blizu 4.500 vojnika iz 27 država, uključujući 21 članicu NATO-a i šest zemalja izvan te organizacije.
Početkom oktobra prvi kontingent od 200 britanskih vojnika stigao je na Kosovo da pojača mirovnu misiju NATO snaga na Kosovu (KFOR), nakon napada na kosovsku policiju 24. septembra i povećanja tenzija u regionu.
Odgovor na secesionističke prijetnje u BiH
Perović je također poručio da NATO savez svakako posjeduje kapacitet i spremnost da odgovori na secesionističke prijetnje u Bosni i Hercegovini koje dolaze iz bh. entiteta Republike Srpske.
“Niko ne treba da sumnja da NATO zaista ima mogućnosti i političku odlučnost da odgovori na sve takve prijetnje i da NATO djeluje preko država članica na političkom nivou ali isto tako spreman je, ukoliko je neophodno, da i vojno zaštiti stabilnost u regionu jer pitanje Bosne i Hercegovine i Kosova nije samo individualno pitanje tih država nego je pitanje ukupne stabilnosti Zapadnog Balkana, što se neminovno reflektuje šire na evropski prostor. Stoga je integrisanje svih naših država u EU apsolutni prioritet za narednih nekoliko godina”, kazao je.
Na kraju je istakao značaj napora NATO-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti u regiji Zapadnog Balkana.
“Vlada Crne Gore je pokazala odlučnost da pomogne napore NATO-a i EU-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti i povratak u one godine kada su se ljudi oružano obračunavali u našem regionu”, istakao je Perović.
Crna Gora je 5. juna 2017. godine postala 29. članica NATO saveza.