Čak i ako ga bude, dodaju, naša država spremna je odgovoriti na izazov. Ali zabrinjava u kojoj mjeri je ova osjetljiva kategorija podložna trgovini ljudima. Naročito, kada je riječ o maloljetnim osobama, piše N1.
Posljednjih mjeseci povećan je priliv migranata na teritoriji naše države. Pristižu uglavnom iz Srbije i dijelom iz Crne Gore. Stanje nije i ne bi trebalo biti alarmantno, poručuju nadležni.
“Imali smo jedan vrh u avgustu, kada je u pitanju identifikacija, oko 4 hiljade migranata, u odnosu na maj kada smo imali nepunu hiljadu ljudi. Kada uzmemo brojke, na nivou smo prošle godine, 27 i po hiljada identifikovanih migranata. Ne očekujemo opasnost u smislu 2019. kada smo ih imali po ulicama”, rekao je Muris Selimović, Služba za poslove sa strancima.
No, i u slučaju usložnjavanja situacije, Bosna i Hercegovina spremna je za takve izazove, poručuju iz međunarodne organizacije za migracije.
”Kapaciteti su se očajali, takođe su ojačali i kapaciteti institucija vlasti, i one su spremniji da odgovore na krizne situacije, da vrše identifikaciju, registraciju migranata, a takođe imamo i rješenje kada je u pitanju povratak migranata u njihove zemlje porijekla i služba za poslove sa strancima je uspjela ostvariti veći broj migranata”, rekla je Laura Lungarotti, šefica misije IOM za BiH.
Ali, opasnost je trgovina ljudima. Nadležni saglasni da je ispod radara prošlo ko zna koliko takvih slučajeva. Žrtve, koje su uglavnom migranti, ne žele prijavljivati, jer su ucijenjeni ili iz određenih razloga trpe eksploataciju, pa je sve teže identifikovati ovakve slučajeve.
”Godine 2022. imali smo ukupno pet identifikovanih stranih žrtava trgovine ljudima u okviru kampa Lipa. U pitanju su bili migranti iz Pakistana i Afganistana, četiri maloljetnika i jedan punoljetnik. Oni su iskorištavani u svrhu seksualne eksploatacije’‘, kazao je Sanin Prašović iz Mininistarstva sigurnosti BiH.
“Uočene su grupe migranata koje počinju, odnosno imamo tendenciju da migranti postaju krijumčari, odnosno da se grupe migranata organizuju, da to nisu organizovane grupe krijumčara iz BiH i Srbije”, kaže Dragana Petrić iz Fondacije “Lara” Bijeljina.
Dalibor Srabović, MUP USK navodi da “te osobe koje su žrtve trgovine ljudima, ekploatatorima nisu osobe to su predmeti koje žele da iskoriste i kasnije njihova sudbina nije bitna, da li će ta osoba u nekom momentu preminuti.”
Da je problem trgovine ljudima u našoj državi prisutan, svjedoče u Brčko distriktu, zbog čega je donijeta prva presuda gdje je oblik iskorištavanja prisilan ili dogovoreni brak.
”Protiv jednog lica osnovni sud donio presudu da je počinio krivično djelo trgovine ljudima i pravosnažno osudio na 7 godina i 6 mjeseci zatvora, zbog toga što je svoju 13-godišnju kćerku prisilio na udaju za šta je dobio novčanu naknadu”, rekla je Alisa Miščić iz policije Brčko distrikta.
U borbi protiv trgovine ljudima, a prema izvještajima iz 2009. i 2022. godine, vidljiv je napredak naše države u visokoj stopi osuđivanosti.
”U 89,7% svih okončanih predmeta imamo osuđujuće presude, ali smo primjetili blagu kaznenu politiku, sporost u istragama i identifikaciji žrtava, propusti u postupanju sa žrtvama”, rekao je Nenad Đurić, Misija OSCE-a u BiH.
Takva praksa će se možda promijeniti novom strategijom BiH za borbu protiv trgovine ljudima, s obzirom da postojeća ističe ove godine.