U SAD je sve više oružanih napada, a raste i broj lica koja nose oružje.
Postoje različite definicije o tome šta predstavlja masovnu pucnjavu, ali se to najčećše definiše kao “pucnjave u kojima su ubijena ili ranjena četiri ili više lica”.
U SAD je zabilježen čak 131 takav incident od početka ove godine, odnosno za nepuna tri mjeseca.
U 2020, 2021. i 2022. takođe je zabilježen rekordan broj ljudi poginulih na ovakav tragičan način.
U svakoj od te tri godine, više od 600 ljudi poginulo je u masovnim pucnjavama, dok je u periodu od 2015.-2018. u masovnim pucnjavama umiralo manje od 400 ljudi godišnje.
Rast ove vrste nasilja ponovo je pokrenuo političku rasprava u SAD o pravima i zakonima oko posjedovanja oružja.
Podaci pokazuju da su sve vrste oružanog nasilja – od ubistava preko samoubistava do masovnih pucnjava – uglavnom u uzlaznoj putanji u SAD.
U 2019. godini ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa oružjem u SAD bio je oko 33.000, a već u 2022. broj smrtnih slučajeva povećan je na 44.290 što je povećanje od čak 31 odsto.
Većina tih smrti su samoubistva vatrenim oružjem, a zatim slijede ubistva.
Iako su masovne pucnjave medijski najzastupljenije, kako navodi Bi-Bi-Si, one čine samo mali udio smrtnih slučajeva povezanih sa vatrenim oružjem: u 2020. godini to je bilo 1,1 odsto ukupnih smrtnih slučajeva uzrokovanih vatrenim oružjem.
Ipak, broj aktivnih pucnjava bilježi nagli porast posljednjih godina.
Devet od deset najsmrtonosnijih masovnih pucnjava u SAD dogodilo se nakon 2007, što govori i o destruktivnosti novih vrsta oružja koja su dostupna civilima.
Amerikanci sada imaju više oružja nego ikada prije. Prodaja oružja u SAD dostigla je rekordnih 23 miliiona komada u 2020, što je povećanje od čak 65 odsto u odnosu na 2019.
Kritičari prodaje oružja smatraju da je ona rezultat ideje da “oružje štiti, posebno u nesigurnim vremenima”.
Stručnjaci smatraju da rast nasilja, posebno na javnim mjestima, kao što su benzinske pumpe, plesni studiji i noćni klubovi, dodatno podstiče strah, koji neke ljude tjera na kupovinu i nošenje vatrenog oružja.
Kriminolozi vjeruju da je veći broj masovnih pucnjava u SAD odraz rasta životnih stresova.
Oni tvrde da je to, djelimično, posljedica pandemije, posebno teškoća povezanih sa finansijama, poslom ili porodicom.
Ova ocjena ima uporište u analizi američke tajne službe u vezi 173 napada sa masovnim žrtvama.
Ta analiza pokazuje da je gotovo 93 odsto napadača imalo značajne privatne probleme prije napada, bilo da se radi o razvodu, zdravstvenim problemima ili problemima u školi ili na poslu.
Deset odsto napadača izvršilo je samoubistvo, a čak 98 odsto su – muškarci.