Svijet

TJESKOBA RASTE! Putin pod pritiskom, ruska elita paničari

Ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se sa sve većim političkim pritiskom zbog posrnule invazije na Ukrajinu, gotovo devet mjeseci nakon što je naredio "specijalnu vojnu operaciju" 24. februara.

FOTO: SHUTTERSTOCK, PROFIMEDIA, MIKHAIL KLIMENTYEV / RINGIER
FOTO: SHUTTERSTOCK, PROFIMEDIA, MIKHAIL KLIMENTYEV / RINGIER

Ukrajina je dočekala ruske okupatore odbrambenim otporom jačim od očekivanog potpomognutim zapadnom vojnom pomoći, uspješno otupljujući vojni učinak Putinovih trupa, prenosi Jutarnji.hr.

U septembru je ruski vođa najavio “djelimičnu mobilizaciju” rezervista u nastojanju da popuni prorijeđene redove. Mobilizacija je doživljena kao velika eskalacija u neuspješnom ratu, a Kijev proteklih dana tvrdi da je Kremlj započeo novu mobilizaciju na od Moskve nezakonito anektiranom poluotoku Krimu.

U ovoj posljednjoj demonstraciji rastućeg nezadovoljstva u Rusiji, regionalni dužnosnici Republike Karelije, sjeverozapadne regije Rusije koja graniči s Finskom, poslali su Putinu pismo pozivajući ga da izda ukaz kojom bi se vojsci zabranio nastavak mobilizacije, zbog njenih negativnih učinaka na rusko društvo, kako prenosi Newsweek.

Emilia Salbunova, članica zakonodavne skupštine Karelije, objavila je pismo koje su potpisali ona i drugi regionalni čelnici, u Telegram objavi u utorak. “Ta činjenica utječe na psihološko stanje društva, izvor je tjeskobe i rastuće aneksioznosti u ruskim porodicama i radnim kolektivima, a mnogi ljudi imaju i zdravstvenih problema. Ta odredba mora biti podržana ukazom”, navela je Salbunova u objavi.

Ona je u pismu naglasila da izjave i javni istupi vojnih vlasti, koje poručuju da je mobilizacija završena, “nisu normativni akti i stoga nemaju pravnu snagu”. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je u utorak za rusku državnu novinsku agenciju RIA Novosti da njegov ured u ovo pismo još nije imao uvid.

Ruske vlasti objavile su krajem oktobra da je “djelimična mobilizacija”, kojom se nastojalo osigurati 300.000 dodatnih boraca, završila. Putin je naredio mobilizaciju u septembru nakon što je Kijev protuofanzivama povratio hiljade kvadratnih kilometara ranije okupiranog teritorija, a ruske snage pretrpjele značajne gubitke.

Pismo je stiglo nakon što je Ukrajina optužila Rusiju da je započela “tajnu mobilizaciju” kako bi regrutovala još više ruskih državljana na Krimu, regiji koju je Moskva anektirala 2014. godine.

Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine u ponedjeljak je saopćio da su na Krimu “u toku mjere tajne mobilizacije u redove ruskih okupacijskih snaga”. Peskov je novinarima rekao da u Kremlju “nema rasprava o” drugoj mobilizaciji.

Iako u pismu nema otvorenog protivljenja ratu ili Putinovim ciljevima u Ukrajini, ono ilustrira kontinuirani politički pritisak s kojim se Putin suočava u svjetlu očekivanja da preokrene tok invazije u korist Rusije. Unatoč “djelimičnoj mobilizaciji”, Rusija se i dalje muči da postigne nekakve uspjehe protiv Ukrajine, a vojska se još uvijek suočava sa značajnim problemima.

Ukrajinske snage ranije u studenom ponovno su zauzele Herson, ključni grad u istoimenoj regiji koja predstavlja vrata prema Krimu, zadajući tako značajan udarac ruskim naporima. Uslijed tih neuspjeha pojavili su se i izvještaji da su neki članovi Putinova unutarnjeg kruga frustrirani načinom na koji se sukob rješava.

Bivši američki ambasador u Rusiji Michael McFaul izjavio je prošle sedmice da Putinov režim “puca” u trenucima dok ruske elite “paničare” zbog tokom rata.

Tako je, na primjer, bivši član Državne dume Zahar Prilepin, koji je bio žestoki zagovornik rata u Ukrajini, priznao tokom nedavnog gostovanja na ruskoj državnoj televiziji da Moskva “očito” nije spremna pokrenuti bilo kakve nove ofanzive.

Prihvati notifikacije