Ove godine je značajno porastao broj mladih koji žele raditi sezonske poslove, pa se tako čak udvostručio broj učenika i studenata u Republici Srpskoj koji žele zaraditi džeparac slažući robu, prodajući sladoled i slično.
Za razliku od prethodnih nekoliko godina, kada nisu mogli pronaći mlade koji će raditi na takvim poslovima, poslodavci sada imaju i višak prijava, pa ponekad ne mogu primiti sve zainteresirane.
Da je tako, za Nezavisne novine je potvrdio i Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, koji kaže kako je povećan broj mladih koji žele raditi, kako tokom raspusta, tako i tokom cijele godine.
“Do prije tri godine niste mogli naći dovoljno onih koji su zainteresirani, ali tri godine naše kampanje i edukacije dovele su do velikog broja zahtjeva mladih koji žele raditi. Mi smo više nego iznenađeni i možemo reći da se već natječu između sebe tko će naći bolji posao, što je zaista pozitivna promjena”, rekao je Trivić i dodao da je sada bar dvostruko više njih koji žele raditi nego što je to bio slučaj ranijih godina.
Kako kaže, prije su imali problem da ih nađu, a danas se traži veza za sezonski posao preko ljeta.
“Sad ih ima mnogo više nego što je otvorenih mjesta. Oni ne rade teške poslove, već peru suđe, prodaje sladoled, kruh i slično”, ističe Trivić.
Aleksandra Marković, glasnogovornica “Tropic centra”, kaže kako je ove godine, u odnosu na prethodnu, i u njihovoj kompaniji zabilježena veća zainteresiranost za sezonski rad.
“Najviše zanimanja za sezonski posao iskazuju učenici koji su završili treći razred srednje škole, zatim oni koji su maturirali, a nakon njih i studenti. Najčešći razlog zbog kojeg se prijavljuju za sezonski posao jeste mogućnost zarade džeparca tijekom raspusta ili u periodu između ispitnih rokova”, kazala je Marković. Prema njezinim riječima, u njihovim marketima sezonski radnici su zaposleni kao trgovci te ističe da su ove godine primili više od 200 sezonaca.
Ivo Turkeš, direktor Omladinske zadruge KAB iz Banja Luke, za Nezavisne kaže kako i na njihova vrata sve češće pokucaju mladi koji traži posao.
“I kod nas je primjetno povećano zanimanje mladih koji žele raditi. Većina njih dolazi s roditeljima i ponekad to nije baš dobrovoljno, ali mi vraćamo mlađe od 16 godina. Jest da su to pomoćni poslovi, ali su ozbiljni poslovi”, kazao je Turkeš i dodao da, iako roditelji insistiraju da oni nešto stariji rade, ipak misli da mnogi od njih neće imati dobra iskustva jer nisu spremni za sve to.
Pojašnjava da mladi najčešće slažu robu u buticima, dok u većim ugostiteljskim objektima peru suđe i slično.
“Recimo, kad slažu robu, mjesečno rade nekih 50 sati, odnosno kad ima potrebe”, zaključio je Turkeš.