Život

Nijemci rade dva posla i to im nije dovoljno za pristojan život

U proteklih dvadesetak godina broj osoba u Njemačkoj koje rade istovremeno nekoliko poslova više se nego udvostručio.

FOTO: ILUSTRACIJA/UNSPLASH
FOTO: ILUSTRACIJA/UNSPLASH

Obično su to poslovi niske kvalifikacije gdje se plaća tek zakonom zajamčena minimalna satnica, koja, kako upozorava glavni sekretar sindikata ver.di Philipp Schumann, nipošto nije dovoljna:

“S dvanaest eura zajamčene satnice i s radnom sedmicom od 42 sata možete zaraditi nešto manje od 2.200 eura bruto. To je tek nekih 60 posto prosječnih prihoda u Njemačkoj i nije dosta za život”.

U Njemačkoj je uobičajeno plaću izražavati bruto iznosom, što zna biti iznenađenje za strance koji dolaze raditi u ovu zemlju. Naime, od tog iznosa se odbijaju doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, kao i crkveni porez i porez na prihod – on pak ovisi o mnogo faktora, kao što su bračno stanje i broj djece. Sve u svemu, uz 2200 bruto na račun legne oko 1500 eura, piše Deutsche Welle.

Minimalna satnica

Schumann smatra da bi minimalna satnica trebala biti 17 do 18 eura – u protivnom i Njemačkoj prijeti “američki način” gdje ljudi često moraju raditi na više radnih mjesta. Ujutro se raznose novine, po danu se radi u kurirskoj službi, po podne u knjižari, a navečer kao konobar…

Zapravo je bio velik korak ove njemačke koalicijske vlade što je uopće povisila minimalnu satnicu na 12 eura u oktobar prošle godine, ali inflacija i poskupljenja su pojele gotovo sve što se dobilo tom odlukom. I službeno je u Njemačkoj gotovo 17 posto stanovništva, dakle preko 14 miliona građana, zahvaćeno siromaštvom, a ta brojka zbog inflacije i dalje raste.

Konkretan primjer šesteročlane porodice iz Wetzlara. Otac je strojarski tehničar u punom radnom odnosu, majka Anika je radila sa skraćenim radnim vremenom kao pomoćnica u nastavi u tamošnjoj školi – ali to nije bilo dovoljno. Kako je sve postalo skuplje za preko 20 posto, makar je otac radio naizmjenice u tri smjene, u kućnoj blagajni je nedostajalo oko 700 eura, piše Deutsche Welle.

Sad osim u školi, Anika radi i u jednom dječjem vrtiću, a onda i kao prodavačica u pekari. Za slobodni vikend više ne zna.

“Toliko poslova istovremeno je apsolutno opterećenje i totalno iscrpljujuće. Jedino što još možemo je raditi i razmišljati kako da uopće organiziramo naše poslove, skrb za naše četvero djece i sve druge termine”, žali se Anika.

DJ i pomoćnik u službi spašavanja

U školi prima 15 eura na sat.

U međuvremenu su pogođene sve školske spreme. Olaf Karg je studirao socijalno pravo i do konca prošle godine radio samo kao posrednik u ugovaranju stambenih kredita. Ali zbog sve većih kamata je posao s kreditima praktično stao pa sad radi sve i svašta: kao tonski tehničar na konferencijama, kao DJ i kao pomoćnik u službi spašavanja.

“U lošim mjesecima mi nedostaje i po nekoliko hiljada eura. Sa samo jednim poslom bih imao barem 1000 eura premalo”, objašnjava ovaj 53-godišnjak.

Ne može si priuštiti odbiti bilo koji posao, pa makar i “petkom i svetkom”, jer bi to moglo značiti da će ga zaboraviti kad sljedeći put bude nekakvog posla.

Kad nakon sedam sati kao tonac dođem kući i onda još odem na dežurstvo kao pomoćnik službe za spašavanje na neki velesajam, lako dođem do toga da mi radni dan traje 14-15 sati. A čak i sve to, kaže, jedva mu je dovoljno.

Prihvati notifikacije