Sadašnji mandat EUFOR-ove misije Althea ističe početkom novembra, pa se u evropskim prijestolnicama traže načini zaobilaženja očekivanog veta Rusije na odluku o njezinom produljenju kako bi se očuvali stabilnost i mir u BiH
Nakon više od deset godina, Njemačka se namjerava ponovno pridružiti misiji EU-a u BiH. Najave otcjepljenja Republike Srpske ključni je razlog zabrinutosti njemačke vlade, koja želi ojačati EUFOR uoči predstojećih izbora u BiH. Njemačka vlada već je odobrila slanje pripadnika Bundeswehra u BiH, a tu odluku treba još odobriti Bundestag. Rasprava o BiH u Bundestagu zakazana je od 13.15 do 14 sati.
‘Predviđeni zadaci vojnika uključivali bi podršku i koordinaciju obuke Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, pomoć u stvaranju sigurnog okruženja i obavljanje zadataka zapovjedništva, nadzora i podrške. Misija je doprinos poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995.’, navodi se u dokumentu.
Glasanje o produljenju mandata misije Althea na Vijeću sigurnosti UN-a poklopit će se s potezima oko odcjepljenja Republike Srpske, koje je najavio srpski član bosanskog tročlanog predsjedništva Milorad Dodik. On je sredinom jula najavio da će prekinuti sudjelovanje Republike Srpske u vojsci, poreznom sustavu i pravosuđu – što bi značilo de facto značilo odcjepljenje – no zbog međunarodnog pritiska odluku je odgodio za šest mjeseci, piše EurActiv, podsjećajući da Rusija podržava srpski secesionizam u BiH.
Kremlj je uvijek održavao dobre odnose s Dodikom, koji je sredinom jula, u jeku rata u Ukrajini, sudjelovao na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, gdje je na zajedničkoj presici s Putinom optužio Zapad za uplitanje u unutarnje stvari BiH.
Ipak, ima i optimističnih tonova. Predsjedanje EU-om upravo je preuzela Češka, čija je ministrica odbrane Jana Černohova danas poručila da je Prag spreman razmotriti ‘druge opcije’ za produženje mandata Altheae ako to Rusija blokira u Vijeću sigurnosti.
Austrija, koja već godinama daje najveći kontingent za misiju EU u BiH, napominje da ‘nema velikih bojazni da bi Rusija mogla blokirati produženje misije’, kako je naglasila glasnogovornica ministarstva obrane za EurActiv, dodajući da se Austrija već priprema za mogući ruski veto i s partnerima traži načine za nastavak misije EU-a. Jedan od načina da se misija nastavi čak i u slučaju ruskog veta bio bi službeni zahtjev bosanske vlade Bruxellesu da nastavi vojnu misiju. To bi omogućilo nastavak misije bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a.
Sporazum o tome već postoji: sredinom lipnja članovi Predsjedništva BiH, uključujući i Dodika, zajedničkim su se sporazumom s EU-om obvezali na produljenje mandata misije EU. Međutim, prema mišljenju Andreasa Wittkowskog, višeg istraživača u Centru za međunarodne mirovne operacije u Berlinu, ta bi obveza morala biti dodatno konkretizirana. ‘Sada moramo zahtijevati da iz ovog sporazuma slijede konkretni koraci i da postoji obvezujući poziv BiH za nastavak prisustva EUFOR-a Althea’, naglasio je Wittkowsky.
Deklaracija za građansku BiH
Zbog rata u Ukrajini i konfrontacije Zapada i Rusije, postoji opasnost da bi Kremlj mogao iskoristiti trenutnu situaciju ‘kao katalizator za daljnju destabilizaciju’ BiH, navode predlagatelji deklaracije o BiH, zastupnici vladajuće koalicije (SPD, FDP i Zeleni). U izradi nacrta deklaracije sudjelovao je i izvjestitelj Bundestaga za BiH, SPD-ovac bosanskohercegovačkih korijena Adis Ahmetović, deklarirani protivnik hrvatske verzije izborne reforme.
Predlagatelji su upozorili da nacionalističke političke elite profitiraju i održavaju se na vlasti tako što iskorištavaju navodne etničke razlike. ‘Pojedini čelnici se sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje’, navodi se u izvornom prijedlogu deklaracije, uz oštro prozivanje člana Predsjedništva Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića kao glavnih krivaca za trenutno stanje.
‘Političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika i Dragana Čovića imaju za cilj uništenje Bosne i Hercegovine kao države i doma za raznoliko društvo. Prijetnja miru u jugoistočnoj Evropi je neprihvatljiva i zahtijeva odlučan i čvrst otpor Europske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice’, navodi se u zaključku najave, piše Net.hr.