“Umjesto sadašnjih 736 zastupnika, u budućnosti bi Bundestag trebao imati najviše 630 članova”, proizlazi iz nacrta zakona o kojem bi se ove sedmice trebalo glasati u Bundestagu.
Manje stranke su nezadovoljne
Reforma se temelji na presudi Ustavnog suda iz 2008. u kojoj je od vlade zatražena promjene izbornog prava kojom bi se spriječilo gomilanje takozvanih dodatnih mandata. Dodatni mandati nastaju kada jedna stranka dobije više direktnih mandata nego što joj prema glasovima koji idu stranci pripada. Na parlamentarnim izborima birači u Njemačkoj daju dva glasa – jedan za kandidata i jedan za stranku.
Na posljednjim izborima 2021. broj zastupnika Bundestaga se povećao na rekordnih 736. Nakon izbora 2013. broj zastupnika je još iznosio 631. Reforma predviđa ograničenje dodatnih mandata na 32.
Svoje nezadovoljstvo nacrtom izbornog zakona najavile su manje stranke u Bundestagu, prije svega Kršćansko-socijalna unija (CSU), koja u Bundestagu predstavlja demokršćane iz Bavarske, te stranka Ljevica koja je proizišla iz nekadašnje socijalističke stranke Istočne Njemačke i koja je u ovaj saziv Bundestaga ušla isključivo zahvaljujući dodatnim mandatima.
Bavarski premijer: Građanima se oduzima pravo glasa
“Izbornom reformom vladajuća koalicija izbacuje Ljevicu iz Bundestaga i time ispunjava želju desno-populističke Alternative za Njemačku”, rekao je zastupnik Ljevice Jan Korte. On vladi predbacuje prljavu igru i pokušaj da se stranka Ljevica uništi pomoću izbornog zakona.
Predsjednik CSU-a i bavarski premijer Markus Söder najavio je tužbu pred Ustavnim sudom u slučaju da izborni zakon prođe parlamentarnu proceduru.
“Građanima se u načelu oduzima pravo glasa”, rekao je Söder te najavio izlazak pred Ustavni sud. Prema novom zakonu, CSU bi u većim bavarskim gradovima poput Münchena ili Nürnberga izgubio direktne mandate.
Söder: Ovim zakonom se ukida demokratska tradicija
On je kritikovao ukidanje pravila koje strankama s najmanje tri direktna mandata omogućava ulazak u Bundestag uprkos činjenici da preko stranačke liste nisu prešle izborni prag od pet posto. Od ovog pravila je do sada najviše profitirala stranka Ljevica.
“Svi znaju da baš i nisam ljubitelj Ljevice, ali ovim zakonom se ukida demokratska tradicija uvedena nakon ujedinjenja Njemačke”, rekao je bavarski premijer. Kršćansko-demokratska unija (CDU) strahuje da bi promjena izbornog zakona uzrokovala još veći otklon nekih dijelova društva od demokratskih procesa.
“Zbog novog zakona će posebice u velikim gradovima i na istoku zemlje biti manje direktno izabranih zastupnika”, rekao je jedan od čelnika demokršćanskog zastupničkog kluba u Bundestagu Thorsten Frei. O promjeni izbornog zakona bi se trebalo raspravljati ove srijede.