Njemačkoj je hitno potrebna kultura dobrodošlice, dodala je Schnitzer. Ona je voditeljica stručnog tijela “Sachverständigenrat” (Vijeće stručnjaka) u kojem su vodeći privredni eksperti. To tijelo analizira ekonomski razvoj u Njemačkoj te savjetuje saveznu vladu.
“Više investicija u djecu”
Novi zakon o doseljavanju, o privlačenju stručnjaka iz zemalja izvan Europske unije, koji je nedavno usvojio Bundestag, korak je u pravom smjeru, smatra Schnitzer. No dodaje kako to neće biti dovoljno: “Trebaju nam uredi za strance, koji neće strašiti doseljenike, već nuditi servis.” Schnitzer je za SZ precizirala: “Ne bismo trebali zahtijevati da inostrani stručnjaci baš za svaki posao trebaju znati njemački. Ali bismo se trebali pobrinuti oko toga da uposlenici ureda za strance znaju i engleski.”
Kako bi se moglo početi rješavati problem s manjkom stručne radne snage, Njemačka bi, smatra Schnitzer, morala više investirati u djecu. “Poražavajuće je da četvrtina učenica i učenika četvrtih razreda ne zna dobro čitati”, kritizirala je. Osim toga bi po njezinom mišljenju firme morale motivirati starije posloprimce da nastave raditi kako ne bi išli u prijevremenu penziju.
Schnitzer smatra da Savezna Republika po ovom pitanju sve u svemu ne napreduje “onako kako bismo mi to mogli i morali”. Između ostalog, nije se investiralo u potrebnu infrastrukturu, kaska se znatno po pitanju digitalizacije, prekasno se počelo sa zaštitom klime, navodi ekonomistica.
FDP: Odgojitelji i sa slabijim znanjem njemačkog
Klub zastupnika FDP-a u Bundestagu može zamisliti i da zbog manjka stručne radne snage u vrtićima ubuduće budu angažirani i odgojiteljice i odgojitelji koji još uvijek ne raspolažu dovoljnom razinom znanja njemačkog jezika. Zamislivo je da se znanje jezika usavršava uz posao, to je jedna od ideja iz dokumenta koji će Klub FDP-a u Bundestagu vjerojatno usvojiti tokom ove sedmice. O tom je papiru u nedjelju (2.7.) pisao list Tagesspiegel.
“S obzirom na kontinuirano doseljavanje u Njemačku, tako bi stručna radna snaga koja se doseli, i bez dovoljnog znanja njemačkog jedno vrijeme, na ograničeni rok, mogla raditi i u ustanovama s djecom, i to na jeziku zemlje iz koje potječu”, stoji u tom dokumentu. Dodaje se kako mnogi doseljenici posjeduju odgovarajuće diplome ili kvalifikacije za rad u pedagoškom području: “Te kvalifikacije se mora priznavati jednostavnije, s manje birokracije i brže, po mogućnosti u roku od 60 dana.”
Sudeći po navodima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, u određenim zanimanjima, na primjer za posao odgojitelja, u mnogim se saveznim zemljama zahtijeva znanje njemačkog na razini C1 (napredna razina). U budućnosti, stoji u dokumentu FDP-ovaca, bit će potrebno više fleksibilnosti kako bi se u sistem integriralo hitno potrebnu stručnu radnu snagu.