Prvobitni prijedlog Ethema Šalde bio je da se ulica nazove Srebrenička ulica, ali na inicijativu i amandman hrvatskih zastupnika iz opozicije, podržanu od HDZ-ove većine i kluba SDA, jednoglasno je usvojen ovakav naziv Ulica žrtava srebreničkog genocida. U emisiji Novi dan na N1 televiziji raspravljalo se o jezičkoj formulaciji ovakvog naziva i njegovoj ispravnosti.
Ispravnost je analizirana sa akademikom, književnikom i scenaristom Abdulahom Sidranom, koji prvenstveno naglašava svoj stav da je čitav termin ‘srebrenički genocid’ nepravilan, i da je on apsolutno odgovarao izvršiocu genocida.
“Time se obavljala lokalizacija genocida koji je obavljen na mnogo širem prostoru. On je počeo 1992. godine – kada je počeo teror nad cijelom Bosnom i Hercegovinom, a samo je kulminirao u julu 1995. godine”, započeo je Sidran.
Nadalje, rekao je, termin nije ispravan jer je među žrtvama najmanje ljudi iz Srebrenice – oni su tamo izbjegli iz cijelog genocidiranog Podrinja.
“Potom, ne može biti srebrenički jer se masovne grobnice protežu na više od 200 kilometara – od Kamenice u Zvorniku do sarajevskog Tarčina”, naveo je.
No, šta onda bh. akademik misli o nazivu ‘ulica Žrtava srebreničkog genocida’?
“Prihvatio bih, jer smo u nuždi da prihvatimo kako bismo pokazali zahvalnost postupku jedne lokalne sredine”, odgovorio je kratko.
Cijelo gostovanje pogledajte u tekstu na ovom linku.