Schmidt je podsjetio da su njegovi prethodnici dali veliki doprinos u osnivanju ovog centra, od Woflganga Petriča koji je 2001. godine donio odluku osnivanju Fondacije Srebrenica-Potočari spomen obilježje i mezarje, potom Paddyija Ashdowna koji je 2003. godine prenio vlasništvo nad Fabrikom akumulatora na Fondaciju i na kraju Christiana Schwarz-Schillinga koji je 2007. godine donio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
“Ako govorimo o preprekama izgradnji povjerenja i puta ka trajnom miru, teško da postoji veći izazov od nepoštivanja žrtava preživjelih i svih onih koji su stradali tokom rata. Razgovarao sam sa preživjelima i Ćamilom Durakovićem, bivšim načelnikom Opštine Srebrenica, a sada potpredsjednikom RS. Njihov glas se mora čuti jače uz punu uključenosti podršku društva. Da bismo to olakšali moramo se suočiti s poricanjem, revezionizmom i iskrivljenjem istine koju su utvrdili međunarodni i domaći sudovi. Ovaj napor zahtijeva sveobuhvatne i dobro osmišljene mjere”, rekao je Schmidt.
Zahvalio se svim preživjelima, žrtvama, organizacijama, Muniri Subašić i njenom timu, direktoru centra Emiru Suljagiću i timu te svim domaćim i međunarodnim faktorima koji nisu zaboravili ovo pitanje.
“Danas sam donio odluku i imam otovreno u ladici još određenih odluka, kojima s želim pozabaviti pitanjima koje se tiču žrtava, Memorijalnog centra i dalje borbe za njihov status kao i status samog centra. Tim odlukama će se uraditi sljedeće – omogućit će Memorijalnom centru Srebrenica- Potočari da dalje razvije i širi aktivnosti koje su važne za sjećanje na genocid kako bi se spriječilo njegovo poricanje, revizionizam, prevencija ponavljanja kršenja ljudskih prava i doprinijelo daljem pomirenju. Biće proširen centar Institutom za istraživanje i edukaciju. Imat ćemo međunarodni tim koji će se sastojati od iskusnih stručnjaka i eksperata za genocid i baviti pitanjem genocida kako bi dali doprinos ovom centru. Zajedno sa čelnicima centra moja viizja daljeg razvoja centra je, ne samo da vršimo komemoraciju koja je bitna, nego da pristupimo obrazovanju mladih generacija u Evropi, da im pokažemo i naučimo ih šta se ovdje dogodilo. Također, trebamo razmišljati o visokopozicioniram stručnim međunarodnim zvaničnicima koji mogu dati doprinos ovom centru. Ovo me podsjeća na to da Clinton koji je otvorio ovaj centar prije 20 godina, danas se obratio putem video linka i podsjetio na aktivnosti koje trebamo provoditi u budućnosit.
U svojim ladicama imam još jedan set odluka. Pozivam vlasti BiH i međunarodnu zajednicu da u svoje ruke uzmu stvari, ako bude prepreka spreman sam staviti na njih svoj potpis. Ovo se odnosi na integraciju, unošenje podataka u kaznene evidencije ljudima koji su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od međunarodnih sudova i Haškog tribunala. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi ne budu upisani u odgovarajuću evidenciju i da prođe kao da se ništa nije dogodilo. Druga odluka se odnosi na zabranu izbora i imenovanja na javne funkcije svih osoba koje su osuđene za genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjele nagrada i odlikovanja tim licima. Neke stvari će uslijediti, uključujući i aktivnosti koje se tiču ostvarenja štete i naknade za žrtve genocida i ratnih zločina”, rekao je Schmidt.
Naveo je kako su odluke sve spremne i čekaju samo potpis.
“Ovo nije samo isprazna priča već ozbiljna posvećenost i spreman sam da ih provodem ukoliko se ne bude djelovalo u dogledno vrijeme”, poručio je Schmidt.
Na pitanje da li ima ikakvih odluka vezanih za Milorada Dodika u tim dokumentima, rekao je kako danas razgovara na tlu RS i da bi volio da se stvarima pristupa na ozbiljan i odgovaran način.
“Ovih dana osjećam određeni amonizitet iz RS, čini se da ima određenih pitanja zbog kojih su zabrinuti. Ja želim samo da radim za dobrobit građana BiH”, rekao je Schmidt.