On je istakao potrebu za nastavkom reformi na putu ka međuvladinoj konferenciji i otvaranju poglavlja.
Sattler je za N1 kazao da je prošla sedmica od historijske odluke Evropskog vijeća, te dodao da je Bosna i Hercegovina sada u istoj lokomotivi sa zemljama koje su u fazi pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Od početka 2023. godine, Bosna i Hercegovina je prema njegovim riječima ostvarila značajnu fazu reformi, usvajajući ključne zakone poput onih o javnim nabavkama i sukobu interesa, kao i pregovore sa FRONTEX-om.
Komentarišući reakcije u Republici Srpskoj nakon intervencija visokog predstavnika u Izborni zakon Bosne i Hercegovine, Sattler je poručio da BiH ima jasan zakonodavni okvir i to u smislu odredbi i načina koji uređuju održavanje izbora.
– Potpuno je jasno da je Centralna izborna komisija zadužena za izborni proces i tako će ostati i u budućnosti”, naglasio je šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini za N1.
– Nije način da sve bacimo u vodu. Ako pogledamo u suštinu tehničkih izmjena, to je od interesa za građane BiH – da izborni proces bude pravičniji, profesionalnija i nezavisnija Centralna izborna komisija, bolje funkcionisanje biračkih odbora. Od građana smo čuli, u Bijeljini, Mostaru ili Sarajevu, svi žele pravične izbore. Evropska unija i ranije je pružala podršku u tom pravcu – naglasio je.
Sattler je podsjetio na to da su intervencije visokog predstavnika povezane i sa onim što su lideri ranije usaglašavali u Neumu.
– Što se tiče suštine – zakon je adekvatan i vjerujem da će dovesti do poboljšanja već sada u oktobru, ali i na izborima 2026. godine rekao je za N1.
Sattler je, nadalje, komentirao nedavno korištenje bonskih ovlasti po ovom pitanju podsjetivši ipak kako korištenje bonskih ovlasti predstavljaju vanredan instrument.
– Ne postoji druga demokratija u svijetu koja raspolaže takvim instrumentom. S obzirom na to da je riječ o vanrednom instrumentu, neophodno je biti obazriv. Jasno je da su ovakva ovlaštenja uvedena iz opravdanih razloga. Razlog zbog kojeg su bonske ovlasti bile mnogo više korištene tokom 90-ih, u odnosu na kasnije decenije, postoji. Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost. Za nas je to mjera krajnje nužde, koja se primjenjuje kada se dođe do kraja puta, tada je potrebno reagovati. Iz naše perspektive, što se tiče Izbornog zakona, proces je još uvijek bio u toku, a usaglašavanja su trajala. Važno je napomenuti da je postojao domaći proces -rekao je Sattler.