Imena svih 8 372 ubijenih ispisana su i izložena na zidu dužine od 44 metra, pokazujući time na simboličan način ogromne razmjere stradanja Bošnjaka nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine.
Uz to, za posjetioce i prolaznike na Residenzplatzu u centru grada pripremljena je i izložba 10 crno-bijelih fotografija autora Muhameda Mujkica, koje na potresan način pokazuju sudbinu žrtava – od njihovog pronalaska u masovnim grobnicama, do konačnog smiraja u Potočarima.
Cilj manifestacije je prije svega sjećanje na nevino stradale žrtve, dijeljenje boli i tuge sa majkama Srebrenice, a onda i buđenje svijesti građana, podsjećanje austrijske i svjetske javnosti na tragediju i nepravdu koja je učinjena u najvećem genocidu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata pred očima evropske i svjetske javnosti.
Kultura sjećanja na genocid je prema riječima organizatora, obaveza svih nas, kako se slično ne bi ponovilo, nikome i nigdje. Naglašavaju također na važnost i potrebu ukazivanja na negativne posljedice netolerancije i rata, ali i na činjenicu da suživot u BiH, kao historijska tekovina naših naroda nema alternativu, te da je obilježavanje godišnjice genocida upravo poziv svima na ptihvatanje istine, pomirenje i osuđivanje bilo kakvih nametanja etničkih granica.
Ovim aktivnostima u dijaspori organizatori organizatori žele poslati poruku i u domovinu, apelujući na Parlament Bosne i Hercegovine da konačno 11. juli proglasi danom žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini.