BiH

Psihologinja Mulić Čorbo za Bosnainfo: Mi kulturološki imamo zabrane da sebi dozvolimo određene emocije

Ponekad se čini da smo preplavljeni negativnim vijestima, no postoji način kako dozirati informacije i zaštititi se od prevelikog uticaja.

Dzelila Mulic Corbo
FOTO: FACEBOOK / DZELILA MULIC CORBO

U posebnom razgovoru za Bosnainfo, otkrivamo vam strategije kako filtrirati i pametno konzumirati vijesti o ubistvima i samoubistvima ali i negativnim vijestima.

Ulazimo u dubinu kompleksne i izazovne teme, posvećene svima koji nose svoje unutrašnje borbe. Želimo vam reći da niste sami u ovoj borbi.

Mediji imaju značajan uticaj na percepciju građana i način na koji doživljavaju svijet oko sebe. Negativne vijesti često privlače veću pažnju jer su emocionalno jače i izazivaju snažne reakcije. Ovaj fenomen poznat je kao “negativna pristranosti ” ili “negativity bias“.

Važno je prepoznati da konzumiranje ovakvih vijesti može produbiti postojeće mentalne izazove i otežati nam suočavanje s svakodnevnim problemima. Stoga je ključno da pronađemo ravnotežu u načinu na koji konzumiramo medijski sadržaj, te da se okrenemo resursima i strategijama koje nam pomažu očuvati mentalno zdravlje u ovim izazovnim vremenima. O ovim pitanjima raspravljamo s stručnjacima, uključujući i mišljenje dipl. psihologinje, porodične psihoterapeutkinje Dželile Mulić Čorbo, koja ističe važnost svjesnog pristupa informacijama radi očuvanja našeg emocionalnog zdravlja.

Bosnainfo: Kako mediji negativnim vijestima mogu utjecati na građane?

Mulić Čorbo: Prije svega, važno je shvatiti zašto se toliko često okrećemo negativnim vijestima. Čini se da imamo duboku potrebu za informacijama koje nam pružaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom. Što više saznajemo, to se čini da imamo veći stepen razumijevanja i sposobnosti organiziranja života kako bismo osigurali vlastitu sigurnost.No, postavlja se pitanje kako ova potreba za kontrolom može postati paradoksalna. Kada smo preplavljeni isključivo negativnim vijestima, posebno senzacionalističkim, rizikujemo podizanje osjećaja nesigurnosti. Ovakvo “bombardiranje” medija može nas dovesti do uvjerenja da su stvari izvan naše kontrole, čime se potiče osjećaj nemoći i izolacije od drugih ljudi. Paradoksalno, što više želimo kontrolirati svoj život, to više potičemo osećaj nesigurnosti.

Bosnainfo: Možemo li konzumacijom ovakvih sadržaja stvoriti traume?

Mulić Čorbo: Važno je naglasiti da izloženost senzacionalističkim vijestima može imati dublje emocionalne posljedice, posebno ako nosimo neraspoređena traumatska iskustva iz prošlosti. Naime, kroz ovakvo konzumiranje medijskog sadržaja, možemo nenamjerno aktivirati vlastite traumatske triggere, vraćajući nas u teška emocionalna stanja koja doživljavamo kao izazovna.

Dublji pogled na pojedinca otkriva da su ta traumatska iskustva, koja nismo uspjeli ranije razriješiti, prisutna u našem unutrašnjem svijetu. Senzacionalističke vijesti, s obiljem dramatičnih detalja, mogu postati okidač za aktivaciju tih nerešenih emocija. To stvara dodatan izazov za pojedinca, suočavajući ga s prošlim traumama koje nisu dovoljno istražene ili razriješene.

Bosnainfo: Da li je pogrešno pisati/izvještavati o ubistvima?

Mulić Čorbo: Borba za odgovorno izvještavanje o nasilju i suicidu u medijima traje godinama, a jasne smjernice su postavljene kako bi se osiguralo poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama. Odgovornost leži isključivo na novinarima i medijskim kućama, koje bi trebale pridržavati propisanih smjernica.

Međutim, važno je uočiti više faktora koji proizlaze iz senzacionalističkog izvještavanja, posebno kada su u pitanju detalji tragedija. Osim što povređuju one koji su već doživjeli gubitak voljene osobe, takve vijesti oduzimaju porodicama mir koji je ključan za suočavanje sa situacijama takve težine. Prikazivanjem detalja ubistava ili samoubistava šaljemo neprimjerenu poruku koja može opravdati slične postupke. Ovime se, na primjer, može stvoriti lažan dojam da je nasilje ili samoubistvo jedini izlaz iz problema.

Naglasak moramo staviti na važnost ljudskih života, umjesto na povećanje broja klikova. Senzacionalistički naslovi ne samo da produbljuju već postojeće mentalne izazove, već i neodgovorno utječu na percepciju i razumijevanje ozbiljnih tema.

Bosnainfo: Možemo li ovakvim vijestima postaci anksioznost kod ljudi?

Mulić Čorbo:  Suočavanje s tragičnim vijestima može značajno produbiti već narušeno mentalno zdravlje. Iako postoji prirodna potreba za informacijama radi vlastite sigurnosti, izloženost isključivo takvim vijestima može izazvati ozbiljne posljedice po naše emocionalno stanje. Ovaj proces postavlja ključni problem – naše već postojeće, često narušeno mentalno zdravlje postaje sve izazovnije, a nemogućnost nositi se s problemima uvećava se.

Razumijevanje i svijest o događajima u svijetu važni su za našu sigurnost, ali je ključno pronaći ravnotežu u informisanju. Samo zamislite kako konstantna izloženost tragičnim vijestima može utjecati na naše takvo stanje, čineći suočavanje s problemima još težim zadatkom.

Bosnainfo: Kako da kažemo “NE” takvim informacijama, kako se zaustaviti i ne pročitati tu vrstu sadržaja?

Mulić Čorbo:  U današnjem digitalnom svijetu, živimo okruženi obiljem informacija koje nas neprestano bombardiraju na različite načine, što predstavlja veliki izazov. Međutim, ključno rješenje za našu dobrobit leži u samokontroli. Odraslima je od iznimne važnosti da razvijaju vlastitu samokontrolu, dok roditelji na razne načine podučavaju djecu ovoj vještini. Ipak, kada je riječ o odraslim osobama, samokontrola postaje naša spasonosna vještina.

Sposobnost kontrole sadržaja kojem smo izloženi direktno ovisi o našim vlastitim naporima. U doba digitalizacije, uložiti veliki trud kako bismo dozirali informacije postaje ključno. Bitno je prepoznati sadržaj koji može uzrokovati emocionalnu uznemirenost i aktivno kontrolirati količinu takvih vijesti koje konzumiramo. Samokontrola nije samo pitanje ograničavanja, već i svjesnog odabira onoga što konzumiramo kako bismo očuvali svoje mentalno zdravlje.

Bosnainfo: Gdje je tu Bosna i Heregovina? Imaju li bh.građani razvijenu emocionalnu inteligenciju?

Mulić Čorbo:  Razvoj društva, posebno u posljednjih 10-20 godina, jasno ukazuje na promjene, ali ostajemo daleko od optimalnog stanja. Iako pojedinac može inicirati promjene, važno je naglasiti da podrška zajednice i okoline u kojoj pojedinac živi igra ključnu ulogu u oblikovanju njegovih vrijednosti. Nažalost, u Bosni i Hercegovini se suočavamo s izazovima vezanim uz srozane vrijednosti, što otežava rast i razvoj pojedinaca u takvom okruženju. Pozitivno je što se sve više razmišlja o mentalnom zdravlju, sada ga shvatamo kao neodvojiv dio općeg zdravlja. Pandemija je, između ostalog, potaknula ovu svijest o važnosti mentalnog zdravlja.

Govoreći o emocionalnoj inteligenciji, treba napomenuti da je to kompleksna oblast koja počinje od rođenja i prati nas kroz cijeli život. Kulturološki gledano, suočavamo se s izazovom jer često nismo svjesni različitih emocija i situacija koje izazivaju reakcije, što otežava i prenošenje tih vještina na djecu. Bez razvoja emocionalne pismenosti, teško je postići napredak. Potrebno je uložiti napore u podizanje svijesti o važnosti emocionalnog razvoja, naročito za buduće generacije, kako bismo kao društvo postali emocionalno pismeniji.

Bosnainfo: Kako pomoći našoj djeci?

Mulić Čorbo:  Živimo u društvu koje obiluje nesigurnošću, gdje je izgradnja sigurnog okruženja unutar porodice postala imperativ. Ključna komponenta odnosa roditelj-dijete leži u prepoznavanju emocija, uz istovremenu kontrolu istih. U suvremenom vremenu, obilježenom brzinom života, nesigurnošću i stalnim zahtjevima, ponekad se zanemaruje važnost povezanosti s djecom.

Najvažnija sigurnost koju možemo pružiti jest izgrađivanje duboke povezanosti s našom djecom. U vremenu kada se i odrasli moraju prilagoditi ubrzanom ritmu života, veza s djecom često dolazi u drugi plan. Ipak, upravo ta povezanost pruža najveći osjećaj sigurnosti. Bitno je stvarati okruženje u kojem se dijete osjeća slobodno obratiti za pomoć i zna da može računati na podršku roditelja.

Uz nesigurnost u funkcioniranju šireg sistema, kontrolu imamo nad odnosom s vlastitom djecom. Promicanje zdravih prijateljstava među djecom, njegovanje porodičnih i prijateljskih veza te prisutnost kao roditelj postaju ključni faktori. Iako ne možemo promijeniti širu društvenu dinamiku, možemo kontrolirati kvalitetu odnosa s vlastitom djecom. Važno je da zajedno s njima učimo i rastemo. Istina je, da to nije nimalo lak posao ali nije ni nemoguć.

Prihvati notifikacije