Zamjenik direktora Arheološkog instituta Austrijske akademije nauka dr. Mario Gavranović istakao je kako su na izložbi predstavljeni predmeti koje su pronašli u sklopu pomenutog projekta, a koji njegova institucija, u saradnji s lokalnim sredinama, realizirala na području Bosne i Hercegovine i Srbije. Odabrali smo pet mikro regija na području Srbije i BiH, koji obuhvataju jedan veliki vremenski raspon. Imali smo u južnoj Srbiji studije i istraživanja koja su vezana za neolit-mlađe kameno doba; u istočnoj Srbiji za brončano doba i u BiH radili smo dvije studije- jedna je u Bijeljini, u Semberiji te, na kraju, ovdje u Zenici.
Arheolozi po prirodi moraju biti optimistični, ali ovo što smo otkrili u Zenici prevazilazi lokalni i regionalni značaj. Sama činjenica da je Nekropola Kopilo otkrivena i da su objavljeni već prvi radovi, da je i u najprestižnijem svjetskom časopisu za arheologiju objavljen rad o Kopilu, dovoljno govori o njenom značaju – istakao je Gavranović.
“Otkrili smo jako zanimljve, nove stvari oko Zenice”
Napominje kako su urednici časopisa Antiquity, kojeg izdaje Univerzitet iz Kembridža, toliko bili impresionirani nalazima iz zeničkog naselja Kopilo da su stavili i na svoju naslovnicu.
– To vam govori o značaju i važnosti. Otkrili smo jako zanimljve, nove stvari oko Zenice. Konkretno, o Kopilu, radi se o prvoj nekropoli brončanog i želejznog doba, koja je otkrivena na području Srednje Bosne nakon 130 godina arheoloških istraživanja.
Naravno, ova istraživanja mogu biti značajna i za turistički segment, ali to je stvar lokalne zajednice i struktura da se to osmisli i da se od toga napravi nešto, jer je definitivno potencijal tu. Ja moram reći da sam ja, ipak, zadužen za istraživački dio posla, a ne za prezentaciju – napomenuo je Gavranović.
Konkretno na Kopilu, dodaje, nemaju namjeru nastavljati arheološke radove, jer su imali dvije jako duge istraživačke kampanje 2021. i 2022. godine.
– Tu smo završili, maltene, iskopavanja, ali, naravno, na području Zeničkog bazena i susjednih dolina Srednje Bosne, postoje jako zanimljivi lokaliteti. Opet, sve je to posljedica ovih istraživanja koja smo mi pokrenuli. Postoji dosta veliki potencijal i kod drugih nalazišta da se od toga napravi puno veća priča- smatra Gavranović.
Dio nalazišta sa Kopila i drugih lokaliteta već je dostupan posjetiocima Muzeja Grada Zenica, koji je nedavno obnovio svoju arheološku postavku. Jedan mali dio je izložen, a drugi dio je još na konzervaciji. U stvari, veliki dio je na konzervaciji. To su metalni i keramički nalazi iz samih grobova, koji zahtjevaju dugotrajan proces konzervacije, ali ne sumnjam da će većina biti izložena pa će samim tim zenički muzej, barem što se tiče brončanog i željeznog doba, postati jedan od referentnih tačaka za istraživanja – najavljuje Gavranović.
Podsjeća kako je u zeničkom naselju Kopilo pronađeno “prvo groblje prastanovnika ovog područja”. Mi smo, u našim istraživanjima, otkrili 51 skelet, u 46 grobova. Groblje se nalazilo u samom naselju. Dakle, pripadalo je tom naselju i mi, sada, po prvi put imamo uvid u pogrebne običaje stanovnika ovog regiona.
– Znači, radi se o vremenskom periodu između 10. i 6. vijeka prije nove ere. To nam, sada, govore predmeti, ali mi smo već u postupku daljnjih analiza radio-karbonskom datiranja, da bismo to mogli preciznije datirati. Naravno, skeletni materijal, zahvaljujući novim metodama, je ogroman izvor informacija- ističe Gavranović.
Analizom skeleta, kaže, moći će doći do saznanja o mobilnosti, ishrani, bolestima, rodbinskim vezama…stanovnika zeničke kotline iz tog perioda.
– Ovo što možemo zaključiti, imali su isti životni vijek kao i mi. Doduše, djeca su jako zastupljena u grobljima- natproporcionalno je veliki broj djece, što znači da je smrtnost djece bila dosta visoka. Ali, zastupljene su sve starosne grupe i oba spola.
S tim da se ne radi samo o običnim ukopima, nego smo ustanovili da je postojao jedan niz pogrebnih praksi, koje nama, iz naše perspektive, izgledaju možda i malo čudno i jezovito.
Otkrili smo, recimo, jedan grob u kojem su bili sahranjeni samo dijelovi tijela; imamo duple, etažne ukope- u jednoj grobnici su se ukapali. To je niz, niz stvari koje do sada nismo znali da uopće postoje- kazao je Gavranović.
Vizualizacija prapovijesnih pejzaža
Direktorica Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo Sabine Kernthaller istakla je kako Austrijska akademija nauka ima dugu tradiciju istraživanja u jugoistočnoj Evropi, koja se intenzivno odvijaju u saradnji sa partnerima iz različiti zemalja regiona te da je projekt “Vizualiziranje nepoznatog Balkana” međunarodni projekt “visoke vrijednosti”.
– Digitalna rekonstrukcija omogućila je vizualizaciju prapovijesnih pejzaža i njihovih društava i na taj način je učinila lakše dostupnim svim zainteresovanima. Nekropola Kopilo jedan je od najvažnijih praistorijskih nalaza na području Balkana. Tim arheologa Austrijskog arheološkog instituta, na čelu sa Mariom Gavranovićem, po prvi put je uspio da otkrije i dokumentuje cijelo groblje iz ovog vremenskog perioda na jednoj padini terase – kazala je Kerenthaller.
U istraživanjima koje su od 2018. godine austrijski arheolozi i studenti provodili na nekoliko lokaliteta na području Zenice, sudjelovali su i studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta Sarajevo, na čelu s prof. dr. Edinom Bujakom te stručnjaci iz Muzeja Grada Zenica.