El Niño je prirodni klimatski model u tropskom dijelu Pacifika koji donosi temperature površine mora toplije od prosjeka, a ima i značajan utjecaj na vremenske prilike na čitav planet, a samim time i milijarde ljudi, prenosi N1.
“Početak El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i ekstremnih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanima”, rekao je glavni tajnik WMO-a, Petteri Taalas. Proglas je “znak svjetskim vladama da pokrenu pripreme za ograničavanje posljedica na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva.”
Kako bi spasile živote, vlade moraju osnovati sustave ranog upozorenja i pripremiti se za daljnje ekstremne vremenske prilike koje nas čekaju ove godine, rekao je Taalas.
Posljednje tri godine među najtoplijima su otkad postoje mjerenja, čak i uz trajanje La Niñe, fenomena koji donosi hladnije temperature okeana od prosjeka. Dvostruki udar vrlo snažnog El Niña i zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima rezultirao je time da je 2016. godina najtoplija otkad postoje mjerenja, kažu podaci WMO-a.
No prvi El Niño u sedam godina, uz zatopljenje zbog ljudskih aktivnosti, mogao bi rezultirati rušenjem tog rekorda ili ove ili sljedeće godine. WMO kaže da vjerojatnost da će El Niño nastaviti s umjerenom snagom i u drugoj polovici ove godine iznosi čak 90 posto. Suše, kiša, zagrijavanje oceana…
Uz povećano zagrijavanje okeana, fenomen El Niña donosi i više kiše u dijelovima Južne Amerike, na jugu SAD-a, rogu Afrike i u središnjoj Aziji. Ipak, El Niño može pogoršati i teške suše, toplinske valove i požare u Australiji, Indoneziji, u dijelovima južne Azije, središnje Amerike i sjevera južne Amerike. Druge posljedice uključuju opasne tropske ciklone na Pacifiku i masovno izbjeljivanje krhkih koraljnih grebena. Svijet bi također mogao iskusiti temperature iznad gornje granice od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih razina – što je ključna granica iznad koje značajno rastu izgledi za ekstremne poplave, suše, požare i nestašice hrane.