Knjiga je utemeljena na građi sakupljenoj u okviru ankete koju je provela Direkcija Bosanskohercegovačkog zemaljskog muzeja u proljeće 1897., pomoću Rešetarovih Pitanja o govoru prostog naroda. U prvom dijelu knjige obrađena je dijalekatska građa, koju sadrži 226 upitnika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. U drugom dijelu knjiga donosi transkribirane napomene zapisivača o osobenostima bosanskohercegovačkih govora.
Kako je naglašeno na promociji, djelo je od izuzetne važnosti za bosanskohercegovačku dijalektologiju, lingvistiku, ali i za cjelokupnu društvenu i kulturnu zajednicu.
Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković kazala je za tu knjigu da je dragocjen doprinos našoj akademskoj zajednici te istaknula da je taj projekt realizovan u saradnji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Slavističkog komiteta BiH. Akademik Halilović je, svoj višegodišnji istraživački rad, bazirao na originalnoj arhivskoj građi iz 19. stoljeća sačuvanoj u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, dajući izuzetan doprinos bosansko-hercegovačkoj lingvistici. Njegovo sistemsko istraživanje, detaljna analiza materijala iz lingvističke i istorijske perspektive su doprinijeli našem razumijevanje jezika. Prepoznajući značaj tog djela za kompletnu akademsku zajednicu, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je odlučilo finansijski podržati taj projekt – kazala je.
Kako je dodala ministrica Duraković, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke nastavit će podržavati takve i slične projekte, koji su ključni za napredak bosansko-hercegovačke književnosti, a također i lingvistike.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj naglasio je posvećenosti akademika Senahida Halilovića naučnom radu, a današnji događaj okarakterizirao i kao odavanje počasti tom izuzetnom naučniku, vizionaru i uglednom članu naše akademske zajednice. Dok danas odajemo i počast akademiku Haliloviću, razmislimo o utjecaju koji je imao na našu akademsku zajednicu i šire kulturno područje Bosne i Hercegovine. Neka njegovo naslijeđe nadahne buduće generacije da nastave sa istraživanjem znanja i jezičke izvrsnosti – naglasio je.
Urednik knjige Mehmed Kardaš kazao je novinarima da je ta knjiga utemeljena na građi koju je provela Austro-Ugarska, u okviru ispitivanja bosansko-hercegovačkih govora. Radi se o kraju 19. stoljeća, a ta je građa pohranjena u Zemaljskom muzeju. Međutim, evo, kroz cijelo 20. stoljeće nije vladao neki interes za tom građom. I profesor Halilović je, prije nekoliko godina, pristupio toj građi koja je zaista ogromna. Posebna je zanimljivost te knjige u dodatku, koji dolazi u drugom dijelu, gdje su transkribirani zapisi zapisivača iz tih upitnika. Tako da, svako ko želi znati kako se u njegovom mjestu nešto govorilo, može mnogo toga pronaći u toj knjizi – kazao je.
Profesor Halilović završio je tu knjigu, a Kardaš kao urednik u biblioteci Slavističkog komiteta dobio je tu knjigu dvadesetak dana prije nego što je autor preminuo. Nama je danas drago da je knjiga izašla, ali smo svi tužni jer smo planirali ovu promociju organizirati malo drugačije. Profesor je inače okupljao oko sebe mlade kolege i uvijek smo bili povezani radom. Svi znaju da je njegovo ime značajno za standardizaciju bosanskog jezika, ali i za mnoge projekte u poslijeratnom periodu temeljne u našoj lingvistici – kazao je.
Na promociji su govorili i profesor emeritus dr. Josip Baotić, akademik prof. dr. Rešid Hafizović, te prof. dr. Amela Šehović. Promociji knjige prisustvovali su i članovi porodice Senahida Halilovića, njegove kolege i prijatelji, a Slavistički komitet BiH uručio je zahvalnice za UNSA i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
Akademik Senahid Halilović završio je knjigu “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” mjesec dana prije smrti, predavši je uredništvu Slavističkog komiteta. Urednik knjige prof. dr. Mehmed Kardaš sa saradnicama Slavističkog komiteta obavio je posljednje pripreme te je knjiga objavljena krajem oktobra 2023. godine.
Akademik Senahid Halilović iznenada je preminuo 24. aprila 2023. godine ostavivši iza sebe 18 knjiga štampanih u više od 100.000 primjeraka i više od 100 naučnih i stručnih radova. Najznačajniji je njegov rad na standardizaciji bosanskoga jezika: autor je prvog “Pravopisa bosanskoga jezika” (1996), koautor “Gramatike bosanskoga jezika” (2000) i “Rječnika bosanskoga jezika” (2010). Godine 2017. objavio je izmijenjeno i dopunjeno izdanje “Pravopisa bosanskoga jezika”. Pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se posebno ističe “Bosanskohercegovački lingvistički atlas”, kapitalno djelo i prvo te vrste u regionu, koje je dobilo i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu.