Iznio je dosad najkonkretnije stavove o odnosima s Hrvatskom, Srbijom i Bosnom Hercegovinom, odnosu Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, kao i o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Pahor odrađuje posljednja četiri mjeseca svog predsjedničkog mandata, a u njegovom su fokusu, osim unutrašnjih slovenskih, prvenstveno pitanja povezana sa stabilnošću na Zapadnom Balkanu i situacija s ruskom agresijom na Ukrajinu.
Ima izvrsne odnose s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, ali ne taji da je u odličnim odnosima i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, te zagovara cjelovit pristup Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
U intervjuu za Nacional otkrio je da će na sljedećem sastanku procesa Brdo-Brijuni, koji će se održati 12. septembra, tražiti da se sastavi deklaracija u kojoj će biti govora i o izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini.
Zbog njegovog velikog angažmana i utjecaja upravo po pitanju Zapadnog Balkana, mediji su čak tvrdili da bi Pahor mogao u budućnosti preuzeti mjesto Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine.
Kako piše Nacional, Pahor još od Vučića traži i da uskrati podršku secesionističkim naporima Milorada Dodika, a Hrvatskoj poručuje: “Mi, Slovenci i Hrvati, moramo sada malo konkretnije sjesti i u vezi drugog bloka Nuklearne elektrane Krško”.