Nazvali su ga Zoe. Prema USA Today, španski naučnici dodijelili su nadimak toplinskom valu koji je u Sevilli između 24. i 27. jula doveo do skoka temperature i do 44,4 stepeni. To je novi pokušaj da se skrene pozornost na ekstremne temperature i upozori javnost na opasnosti, rekao je za novine José María Martín Olalla, izvanredni profesor na odjelu za fiziku kondenzirane tvari na Sveučilištu u Sevilli.
Uragani odavno dobivaju ljudska imena, a neslužbena praksa davanja nadimaka zimskim olujama pojavila se 2012. u Sjedinjenim Državama. Ali Zoe je prvi toplinski val koji je dobio ime.
Naziv je rezultat projekta proMETEO Sevilla, inicijative Centra za otpornost Zaklade Adrienne Arsht-Rockefeller Atlantskog vijeća, istraživačkog centra i neprofitne organizacije sa sjedištem u Washingtonu. Sevilla je pilot lokacija za projekt čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o ekstremnim vrućinama i zagovaranje nastojanja da se smanje opasnosti od toplinskih valova.
Šta je uopšte toplinski val?
Toplinski valovi nisu samo topli dani. Španska državna meteorološka agencija (AEMET) definira ih kao epizode od najmanje tri uzastopna dana tokom kojih najmanje 10 posto meteoroloških postaja bilježi maksimalne temperature iznad 95. stepeni za razdoblje od jula do avgusta između 1971. i 2000. godine.
Ne postoji jedinstvena definicija toplinskog vala u Sjedinjenim Državama, ali Agencija za zaštitu okoliša (EPA) koristi referentnu vrijednost od najmanje dva dana kada je minimalna dnevna temperatura, prilagođena vlažnosti, veća od 85. percentila za juli i avgust između 1981. i 2010.
Broj ljudi izloženih ekstremnim temperaturama
Toplinski valovi mogu biti opasni, posebno za ranjive skupine poput starijih osoba i ljudi koji rade fizički rad na otvorenom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izračunala je 2018. da se između 2000. i 2016. broj ljudi izloženih ekstremnim vrućinama svake godine povećao za 125 miliona.
Po prvi puta otkako se bilježi temperatura, u julu su temperature u Engleskoj premašile 40 stepeni. Ova razina topline može biti smrtonosna, osobito u regijama u kojima nema klima uređaja ili u zgradama koje nisu izgrađene da se nose s visokim temperaturama.
Sjedinjene Države također prolaze kroz razdoblja ekstremne vrućine s klimatskim promjenama. Dana 15. avgusta, neprofitna First Street Foundation objavila je izvješće u kojem je istaknuto gdje će ekstremne vrućine vjerojatno postati češće u sljedećim desetljećima. Njihovo modeliranje sugerira da će duboki jug, južna Arizona i južna do središnja Kalifornija doživjeti neke od najekstremnijih promjena. Na primjer, okrug Miami-Dade na Floridi vjerovatno će doživjeti 34 dana iznad 39,4 stupnja Celzijevih do 2053., u usporedbi sa 7 dana danas.
Osjet temperature veći od 51 stepen Celzijevih
Dok će 8 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama ove godine doživjeti toplinski indeks iznad 51,6 stupnjeva Celzijevih, očekuje se da će nevjerojatnih 107 miliona doživjeti te temperature do 2053. godine, utvrdila je neprofitna organizacija.
Za razliku od same izmjerene temperature, indeks topline uzima u obzir vlažnost kako bi prilagodio kako određena temperatura zraka djeluje na ljudsko tijelo. Što je viša vlažnost, to će određena temperatura zraka biti toplija, piše Net.hr.