Nije precizirano da li je zakon poslan u parlamentarnu proceduru.
Prijedlog zakona je usvojen nakon što je završena javna rasprava.
Prethodno je Narodna skupština Rs usvojila 28. septembra prošle godine Nacrt ovog zakona koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Ministar pravde Rs Miloš Bukejlović, obrazlažući zakon u entitetskom parlamentu, rekao je da će pratiti aktivnosti ovih organizacija na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Zakon je 2022. godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisan predsjednik Rs i lider stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je tada rekao da će ovaj zakon biti baziran na američkim rješenjima.
Ipak, istraživanje Radija Slobodna Evropa je pokazalo da je zakon bliži ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine.
Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je tražila povlačenje ovog nacrta zakona sa dnevnog reda Narodne skupštine Rs, jer sami zakon, kako su naveli iz OHR-a, ima “za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva”.
Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u Rs.
Zakonodavna procedura u tom entitetu predviđa usvajanje zakonskog nacrta u parlamentu, zatim, ukoliko ovo zakonodavno tijelo donese takvu odluku – i ako je zakon od naročitog značaja za javnost – kreće javna rasprava.
Nakon što je Vlada Rs usvojila prijedlog zakona, treba da bude poslan u skupštinsku raspravu.