BiH

Neredovna opskrba lijekovima ugrožava zdravlje građana

Sinonimi za bh. zdravstveni sistem su gužve, čekanje na različite zdravstvene usluge, nedostatak kadra.

FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY
FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY

Za većinu toga pacijenti imaju razumijevanja. Ali, šta kada se dođe u situaciju da nedostaje lijek koji život znači? Surova realnost za većinu tada su liste čekanja i snalaženje. Nedostatak lijekova je dugogodišnji problem s privremenim rješenjima. Sistem zakazuje, pokazuju to i posljednji primjeri. Klinički centri su suočeni sa nedostatkom citostatika, a domovi zdravlja s manjkom vakcina za redovnu vakcinaciju.

Roditelji predškolske djece suočavaju se u domovima zdravlja i s nedostatakom osnovne opreme, poput špatule za pregled grla, a trenutno su suočeni, u pojedinim domovima zdravlja, sa nedostatakom vakcina za redovnu vakcinaciju, poput MRP vakcine. Iz Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo kažu da su im sve vakcine, osim MRP-a, dostavljene na vrijeme i u traženim količinama i da je povećana potražnja za njima. Je li, onda, neko zakazao u procesu raspodjele?

“Trenutno smo u blagom deficitu samo sa vakcinom MRP, iz razloga što potraživane količine sporne vakcine nismo dobili od Federalnog zavoda za javno zdravstvo, čija distribucija se odvija preko Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Napomenuli bismo da su u toku sistematski pregledi za upis u prve razrede, pa je to jedan od razloga povećane potražnje za MRP vakcinom”, saopštili su iz JU Dom zdravlja KS.

“Za mart mjesec je isporučeno manje doza nego što su za to iskazane potrebe, ali u neformalnom razgovoru sa odgovornim osobama iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u petak sam dobila informaciju da će, s obzirom na povećane potrebe za vakcinom protiv morbila MRP, tokom ovog mjeseca ići još jedna isporuka prema kantonima i da će to pokriti iskazane potrebe”, kazala je direktorica JU Zavod za javno zdravstvo KS Alma Bungur.

Situacija na višim nivoima također je pokazatelj da je stanje u zdravstvenom sektoru vrlo ozbiljno. Teža bolest – veći problemi. Pokazuje to i nedostatak određenih citostatika za liječenje onkoloških pacijenata. Nedostupno je pet vrsta citostatika zbog poremećaja na tržištu, kažu u Zavodu osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. Troškove će refundirati pacijentima, jer nema mogućnosti nabavke od drugih dobavljača. Upozorenje je stiglo i iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

“Prijeteća deficitarnost lijekova može dovesti do ozbiljnog poremećaja u optimalnom tretmanu onkoloških pacijenata”, naveli su iz KCUS-a.

“Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja poduzima sve da obezbijedi snabdijevanje zdravstvenih ustanova i pacijenata lijekovima koji se finansiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti. I ovom prilikom želimo naglasiti da u zdravstvenim ustanovama ima dovoljno zaliha ostalih lijekova koje nabavlja Zavod”, tvrde u toj ustanovi.

Zavod citostatike nabavlja novcem koji se izdvaja u Fond solidarnosti ovog entiteta, ali stvarnost pacijenata su liste čekanja. Onaj ko je imao sreće, u međuvremenu, je Damir Pašić, onkološki pacijent, kao i nekoliko drugih pacijenata kojima su osigurani citostatici. Ali, za koliko pacijenata i u kojim količinama nema podataka, a potrebni su za njih, približno, 550.

“Najveći problem, po meni realno kako gledam, je u Zavodu za javno zdravstvo i veledrogerijama. Ne smije Zavod da dopusti nedostatak lijeka jer ljudima su životi u pitanju”, ističe Pašić.

“Tu nema nikavog snalaženja, nego su pacijentice osuđene na to da sjede i čekaju, a to čekanje ugrožava njihov život, dovodi do slabijeg kvaliteta života, slabijeg zdravlja pa čak i smrtnih ishoda”, navodi Enida Glušac iz Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.

Stoga, jasno je da su svi koji zavise od zdravstvenog sistema i pomoći ljekara u mnogo primjera osuđeni na čekanje. Nabavka, da li vakcina, da li lijekova što život znače, ne smije biti upitna jer ugrožava zdravlje za koje građani godišnje, po osnovu doprinosa, uplaćuju po nekoliko hiljada maraka, piše BHRT