Naime, ostatak kafe, koji ostane na dnu šalice, dodaje puno kiseline tlu, što je razlog zašto biljke koje preferiraju viši pH poput borovnica, rododendrona i azaleja — imaju koristi od taloga. Biljkama je potreban dušik jer igra važnu ulogu u načinu na koji procesuiraju energiju iz sunčeve svjetlosti, odnosno fotosinteze. Međutim, previše dušika koji talog sadrži može biti loše za određene biljke.
Neke vrste to može natjerati da ulažu previše energije u proizvodnju listova umjesto u plodove ili cvjetove. Još jedan faktor koji treba uzeti u obzir je kofein. Neke biljke su osjetljive na sadržaj kofeina u talogu, što uzrokuje uvenuće, zakržljali rast, pa čak i to da cvjetovi požute.
Popis biljaka koje „ne vole“ kafu:
Jorgovan
Lavanda
Pelargonija
Tikve i tikvice
Ruže
Šparoga
Kadulja
Stolisnik
Timijan
Ružmarin
Kaktusi i sukulenti
Rajčice
Paprika
Patlidžani
Dinje
Krastavci
Ipak, neke cvjetnice poput gardenija, kamelija i hortenzija, te biljke koje cvatu obilno, mogu imati koristi od taloga od kafe.
Listopadne biljke poput jorgovana ili ružmarina također vole talog jer im pomaže da im listovi budu zeleniji. Neke voćke, poput jagoda i malina, također mogu imati koristi od dodavanja taloga od kafe u tlo kako bi održale optimalnu razinu kiselosti. Važno je napomenuti da će svaka biljka individualno reagirati na dodavanje taloga od kafe, stoga je preporučljivo provjeriti specifične potrebe svojih biljaka prije primjene, piše green.hr.