Povod je Dan antifašističke borbe, 22. jun, koji se u Hrvatskoj obilježava na dan kada je prije 82 godine u šumi Brezovica kod Siska osnovan prvi partizanski odred i prva antifašistička jedinica u ovom dijelu Evrope, kao i 80. godišnica bitke na Sutjesci u kojoj je poginulo više od 7.500 partizanskih boraca, među kojima 3.032 hrvatska partizana iz Dalmacije.
“Razlog mog dolaska ovdje je velika bitka u kojoj je učestvovalo i poginulo puno naših ljudi. Mislim na Dalmatince iz Hrvatske, prvenstveno Hrvate, Srbe iz okoline Knina, ljude iz Hrvatske”, rekao je Milanović, prenijela je u saopštenju njegova pres služba.
On je položio vijenac i odao počast kod spomenika palim borcima Druge dalmatinske brigade na Donjim Barama u Nacionalnom parku Sutjeska, a na vijencu je napisao: “Hrabroj mladosti naše herojske Dalmacije”. Kasnije je položio vijenac i kod spomenika na Tjentištu.
On je u izjavi novinarima rekao da se na tom području borila skoro cijela Dalmacija naglasivši da su “to bili borci za slobodu i borci protiv nacizma i fašizma”.
Bitka na Sutjesci, koja je trajala od sredine maja do sredine juna 1943. godine, bila je jedna od najtežih u Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima. Dan antifašističke borbe, 22. jun, obilježen je tradicionalno u Hrvatskoj u Spomen-parku Brezovica kod Siska.
Izaslanica predsjednika Vlade, potpredsjednica Vlade iz reda srpske nacionalne manjine Anja Šimpraga rekla je da je partizanski pokret okupio brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnosti, koje je spajao jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava mira, prenijela je Hrvatska radiotelevizija.
Ona je naglasila da je i dalje važno govoriti o tome zbog onih koji relativizuju zlo fašizma i ustaštva.
Izaslanica hrvatskog predsjednika Kristina Ikić Baniček, sisačka gradonačelnica, rekla je da su partizani, za razliku od fašista, umjesto ubijanja ljudi i genocida izabrali bratstvo i jedinstvo, a za brata su, bez obzira na to koje je vjere i nacije, bili spremni i umrijeti.
Ona se zapitala kako jedna država koja drži do sebe i nominalno slavi Dan antifašističke borbe istovremeno može biti pokrovitelj “zuluma fašista i filoustaša koji pod krinkom komemoracije navodnim žrtvama Blajburga zapravo slave i veličaju zločince i najgori kvislinški šljam koji je ikada obitavao u Hrvatskoj”, navodi HRT.
“Nema srednjeg puta između antifašizma i fašizma”, naglasila je ona.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković napisao je danas na Tviteru da se obilježavanjem Dana antifašističke borbe Hrvatska prisjeća tog važnog datuma iz hrvatske istorije kada je u šumi Brezovici pokraj Siska osnovana prva antifašistička jedinica u tadašnjoj okupiranoj Evropi.
“Odajemo počast hrvatskim antifašistima koji su ustali protiv nacizma i fašizma”, naveo je Plenković.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković čestitao je Dan antifašističke borbe istakavši da je sisački partizanski odred bio jezgro hrvatskog antifašizma.