Bilateralni odnosi između Hrvatske i Crne Gore i mogućnost dogovornog rješavanja otvorenih pitanja, položaj i prava Hrvata u Crnoj Gori, nastavak crnogorskih pregovora o članstvu u Europskoj uniji, saveznička suradnja u okviru NATO-a te politička situacija u jugoistočnoj Europi glavne su teme o kojima su predsjednici Milanović i Milatović razgovarali.
“Iznimno je važno da se odnosi grade i njeguju, da se odolijeva svim mogućim hirovima dnevne politike koji u pravilu imaju učinak da pokvare odnose. Ne vidim u ovom trenutku ništa što bi moglo pokvariti odnose Hrvatske i Crne Gore, a da će tema i temica biti, da će ih netko izmišljati i da će dolaziti spontano, bit će ih”, izjavio je hrvatski predsjednik i dodao:
“Države koje su primljene u NATO, kao Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, a koje se na neki način prokrastrinira, rasteže, odvlači u njihovom ulasku u Europsku uniju i pregovorima s Europskom unijom su države koje se ustvari svjesno i neodgovorno žrtvuje”, poručio je Milanović.
Milanović je takve postupke prema relativno malim državama koje su već članice NATO saveza nazvao “bijegom od rješenja” te najavio kako će kao predsjednik Republike Hrvatske nastavljati pružati podršku svim tim državama na europskom putu.
Milanović je ocijenio najvažnijim da Crna Gora ima stabilnu vlast koja će nastaviti smjerom prethodne vlade, prema članstvu u EU. Naveo je kako se ne želi miješati u unutarnjopolitičke stvari Crne Gore te kako smatra da ni tzv. prosrpske stranke, koje su dobile značajan broj glasova birača na proteklim izborima, ne bi trebalo unaprijed isključiti iz buduće vlade.
“Sastavite vladu koja će biti efikasna, ako je u njoj tih tzv. prosrpskih stranaka, to je isto slika Crne Gore”, zaključio je Milanović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potvrdio je dobrosusjedske, prijateljske i savezničke odnose unutar NATO-a između dvije države.
“Cijenimo podršku koju Hrvatska pruža Crnoj Gori kada je u pitanju naš put ka članstvu u Europskoj uniji. Smatram da bi što skorije učlanjenje Crne Gore u Uniju bio jedan pozitivan signal prema ostatku regiona”, poručio je Milatović.
Između ostaloga, Milatović je poručio kako bi htio da se, nakon formiranja nove Vlade u Crnoj Gori, realizira “možda istorijski važna prva zajednička sjednica vlada Republike Hrvatske i Crne Gore” kao i da se sva otvorena pitanja rješavaju u prijateljskom odnosu između dviju vlada.
“Mislim da je Crna Gora trenutno na raskrsnici da li će postati potpuno pravna država, jer da bismo zaokružili svoje učlanjenje u Europskoj uniji, moramo ući tamo kao normalna, pravna država. Nisam siguran da oni koji su od Crne Gore napravili bespravnu državu mogu pomoći da se ona vrati na put pravne države i u tom smislu zalažem se za jednu široku vladu koja bi imala veliku, kvalifikovanu podršku u parlamentu koja je potrebna da bi došlo do mnogobrojnih reformi u našem pravosuđu i kako bi dodatno oslobodili Crnu Goru, odnosno pravosuđe, dosadašnjeg partijskog utjecaja”, izjavio je Milatović.
Na pitanje kako riješiti spor oko vlasništva školskog broda “Jadran”, koji je naslijeđen iz bivše zajedničke države Jugoslavije, Milatović je istaknuo kako je taj brod u vlasništvu Crne Gore, no kako je spreman na dijalog o ovoj temi.
Hrvatski predsjednik smatra da bi trebalo pronaći rješenje da se obnova i održavanje broda “Jadran” zajednički financira, ocijenivši kako je riječ o financijski zahtjevnom projektu za samo jednu zemlju.
Hrvatska kontinuirano pomaže Crnoj Gori na europskom putu, a ta se pomoć najviše ogleda kroz političku i tehničku pomoć u pregovorima s EU koji su započeli 2012. godine.
Prema službenim podacima, u Crnoj Gori živi oko 6.000 Hrvata, dok procjene govore o deset tisuća. Hrvatima u Crnoj Gori priznat je status autohtone nacionalne manjine i nakon zadnjih parlamentarnih izbora Hrvati imaju svog zastupnika u Skupštini Crne Gore, člana Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića za kojeg je Milatović izrazio nadu kako će biti i član novosazvane crnogorske Vlade. Krovna udruga crnogorskih Hrvata je Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) sa sjedištem u Tivtu.
Robna razmjena između dviju država u prošloj godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku Hrvatske (DZS), iznosila je 316 milijuna eura ili 32 posto više nego godinu ranije, pri čemu Hrvatska ima značajan suficit u toj razmjeni. Hrvatske tvrtke značajan su ulagač u Crnu Goru, jer su do sada investirale 294 milijuna eura.
Riječ je o prvom posjetu predsjednika Jakova Milatovića Hrvatskoj nakon što je izabran i u svibnju ove godine prisegnuo za predsjednika Crne Gore, a Hrvatska je prva članica Europske unije koju je predsjednik Milatović službeno bilateralno posjetio.
Osim sastanka s predsjednikom Republike, predsjednik Milatović sastaje se tijekom službenog boravka u Zagrebu s predsjednicima Vlade RH i Hrvatskog sabora.