Delegacija Pododbora za sigurnost i odbranu i Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta boravi u Bosni i Hercegovini (BiH) gdje s domaćim zvaničnicima i predstavnicima međunarodne zajednice razgovara o političkoj i sigurnosnoj situaciji te globalnim i regionalnim izazovima. Zadatak delegacije je i procjena vojne operacije EUFOR-a (evropskih sigurnosnih snaga) koji je u BiH preuzeo misiju stabilizacije mira. Analitičari iznose oprečne stavove o mogućnostima EUFOR-a i ocjenjuju da izazovi evropskih snaga u BiH nakon ruske agresije na Ukrajinu imaju novu dimenziju.
Zbog unutrašnjih odnosa i podijeljenih stavova o ruskom napadu na Ukrajinu – u Republici Srpskoj (RS) se to naziva „specijalna vojna operacija”, dok se u Federaciji BiH više koriste termini „agresija” ili „invazija” – BiH je više prijetnja sama sebi nego što ju neko ugrožava sa strane, kaže za DW direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja.
EUFOR služi samo Evropljanima?
On u ovom trenutku ne vidi sigurnosne izazove za BiH koji bi mogli biti prouzročeni ruskom agresijom na Ukrajinu, a kada bi takve prijetnje i postojale, misija EUFOR-a u BiH „ne bi bila u stanju suzbiti ih ili kontrolisati”.
„Misija EUFOR-a u BiH već odavno služi samo Evropljanima, kako bi oni pokazali da su neki stub sigurnosti, iako od te misije, čak i nakon njenog posljednjeg proširenja, nema posebnih učinaka”, kaže Šolaja.
Prema mišljenju banjalučkog profesora, evropski utjecaj na sigurnosne procese u BiH je minimalan.
„EUFOR nema preciznu strategiju niti zadovoljavajući kadrovski i organizacijski okvir, i kao takav ne može utjecati ni na što u BiH”, kaže Šolaja.
BiH se, prema njegovom mišljenju, mora osloniti na vlastite unutrašnje snage i na tim odnosima „graditi vlastitu odbrambenu i sigurnosnu politiku”. Ali BiH upravo na unutrašnjem planu i zbog unutrašnjopolitičkih nesuglasica ima problema u vođenju efikasne sigurnosne politike, smatraju analitičari iz Federacije BiH.
Rezervne evropske snage za 48 do 72 sata mogu stići u BiH
Za razliku od Šolaje, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar vjeruje da EUFOR može dati značajan doprinos uspostavi stabilnog sigurnosnog okruženja. On podsjeća da je EUFOR-ova operacija ALTHEA najduža vojna operacija Evropske unije (EU) i „jedina koja ima izvršni mandat za upotrebu sile“.
„EUFOR je u BiH raspoređen od 2004. godine. Od prvobitnih 7.000 vojnika, njihov kapacitet je smanjivan s popravljanjem sigurnosne situacije u zemlji i sada je tu, nakon nedavnog pojačanja, ukupno 1.100 stalnih vojnika”, kaže Kozar.
On napominje da vojnici EUFOR-a nemaju teško naoružanje, ali da njihova komanda u Butmiru kod Sarajeva može pozvati na intervenciju rezervne snage u članicama Saveza.
„Te snage bi za 48 do 72 sata mogle djelovati u BiH i eliminisati sve eventualne incidente. Kako bi to praktično izgledalo pokazuje se svake godine na multinacionalnoj vježbi ‘Brzi odgovor’. Naravno, bolje da se ovaj plan zaštite BiH nikada ne provede, ali dobro je što on postoji“, kaže Kozar.
Zloglasna Wagner grupa
Analitičari u BiH upozoravaju da sigurnosne prijetnje u novim globalnim okolnostima mogu biti višestruke, a imaju različita mišljenja o paravojnim i drugim grupama i(ili) borcima sa stranih ratišta koji bi mogli predstavljati sigurnosnu prijetnju u BiH, kako za lokalno stanovništvo tako i za međunarodne organizacije i njihove djelatnike.
U BiH se, posebno od angažmana Wagner grupe u Ukrajini, najviše govori upravo o toj plaćeničkoj paravojnoj formaciji.
“Ova grupa se u RS-u ne doživljava kao prijetnja, a na njenu beogradsku ekspozituru u tom se entitetu gleda s odobravanjem”, kaže za DW sarajevski vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Miloš Šolaja, međutim, smatra da se oko Wagner grupe u BiH više „digla prašina” nego što ona predstavlja stvarnu prijetnju.
„BiH se konceptualno i strateški mora okrenuti politici sigurnosti i na toj osnovi prepoznati stvarne opasnosti, a ne biti podložan manipulacijama međunarodne zajednice ili nekih njenih predstavnika”, kaže Šolaja.
Hibridni rat, demonstracije i neredi
Ali Ahatović vjeruje da je i samo prisustvo Wagnerovog „predstavništva” u Beogradu prijetnja za BiH „jer akcije te grupe mogu varirati od hibridnog rata, preko hakerskih djelovanja pa sve do klasičnih terorističkih napada“.
„Beogradska ispostava Wagner grupe može regrutovati pojedince i iskoristiti poroznost naše granice za njihovo prebacivanje u BiH, gdje bi po instrukcijama svojih nalogodavaca iz Beograda ili Moskve mogla ugroziti zapadne interese u BiH. A u RS-u bi, sudeći prema tamošnjem proruskom raspoloženju, lako mogla naći saveznike“, kaže Ahatović.
Analizirajući za DW različite sigurnosne prijetnje u BiH i načine ne koje bi se EUFOR mogao s njima suočiti, Ahatović napominje da evropske snage mogu „asistirati” i lokalnim policijskim agencijama kako bi se suzbili neredi koji bi eventualno mogli ugroziti predstavništva međunarodne zajednice na teritorijama oba bh. entiteta.
„Međutim, neizvjesno je da li bi Vijeće ministara EU-a u novim geopolitičkim okolnostima jednoglasno i pravovremeno odobrilo djelovanje EUFOR-a radi zaštite teritorijalnog integriteta i državnog suvereniteta BiH, što je jedna od glavnih nadležnosti misije EUFOR-a“, upozorava Ahatović.
Ilegalne migracije
NATO je 1995. godine, nakon potpisivanja Općeg okvirnog mirovnog sporazuma, preuzeo misiju stabilizacije mira u BiH. 2004. godine NATO je tu nadležnost prenio na EU, uz zadržavanje NATO-ove komande u Sarajevu. U EUFOR-ovoj operaciji ALTHEA u BiH sudjeluje 21 zemlja, a eventualnu odluku o upotrebi „borbenih grupa” donosi Vijeće ministara EU-a.
Članovi Pododbora za sigurnost i odbranu i Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta koji su u četvrtak (23.2.) završili svoju posjetu BiH, razgovarali su s domaćim i međunarodnim zvaničnicima u BiH i pozdravili su „zajedničko opredjeljenje“ za očuvanje mira i evropski put BiH. Komandant EUFOR-a austrijski general Helmut Habermayer cijeni interes članova Pododbora za misiju EUFOR-a i sigurnosnu situaciju u BiH i zatražio je da Pododbor nastavi podržavati i jačati opredijeljenost EU-a za sigurno okruženje za sve narode u BiH. Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić upoznao je Evropljane sa sigurnosnom situacijom u BiH, napominjući da su i ilegalne migracije „veliki sigurnosni izazov” za BiH, ali i za sve države regije, piše Deutsche Welle.