Prema anketnim podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti iz 2020. godine, više od trećine odraslih u Sjedinjenim Državama ne dobija preporučenih sedam ili više sati sna svake noći. Stručnjaci kažu da je taj nedostatak sna povezan s nizom povećanih zdravstvenih rizika, uključujući gojaznost, visok krvni pritisak, dijabetes, koronarnu bolest srca, moždani udar i mentalni distres.
Rebecca Spencer, istraživačica nauke o spavanju sa Univerziteta Massachusetts Amherst, kaže da je za zdravlje važna ne samo dužina spavanja, već i kvaliteta tog sna, koja se određuje prema tome koliko vremena provedete u različitim fazama sna.
Kada spavamo tokomn noći, prolazimo kroz nekoliko “ciklusa spavanja” od oko 90 minuta. Svaki se sastoji od četiri faze:Prve dvije se smatraju lakim snom, gdje se vaši mišići opuštaju, tjelesna temperatura pada, a otkucaji srca i disanje usporavaju kako tonem u san.Treća faza, poznata kao duboki san, je kad se oči i mišići potpuno opuste, a tijelo obavlja važan posao popravljanja i izgradnje kostiju, mišića i drugih tkiva, kao i jačanja imunološkog sistema te konsolidiranja i obrade sjećanja.Brzi pokreti očiju (ili REM) je posljednja faza ciklusa spavanja. Nije tako dubok kao treća faza, ali tada je najvjerojatnije da ćete sanjati i smatra se da je povezan s učenjem, pohranjivanjem sjećanja i reguliranjem raspoloženja.
Molly Atwood, klinička psihologinja i istraživačica bihevioralne medicine spavanja na Johns Hopkins Medicine, kaže da je normalno imati lošu noć sna s vremena na vrijeme. Ali ako dosljedno ne prolazite kroz sve ove faze svake noći, to može dovesti do niza zdravstvenih stanja.
Ograničenja drijemanja u nadoknadi nedostatka sna
Dr. Spencer kaže da drijemanje ne može nadoknaditi te nedostatke. Iako se nekoliko sati sna noću i drijemanje tokom dana mogu zbrojiti na šest ili više sati ukupno, zdravstvene prednosti se ne zbrajaju na isti način.
Kratka drijemanja – kraća od 90 minuta – obično uključuju samo lakše faze sna, a ne duboki, regenerativni san koji obično dobivate tijekom noći. A iako drijemanja duža od 90 minuta mogu uključivati nešto korisnog dubokog sna, vjerovatnije je da će vas ostaviti pospanima i potencijalno manje oštroumnima nego kraća drijemanja.
Prednosti drijemanja
Međutim, postoje neke situacije u kojima kratka drijemanja mogu biti korisna, kaže Dr. Atwood.
“Kada niste imali dobru noć sna, drijemanje zaista može poboljšati stvari poput vremena reakcije i pamćenja ako morate raditi”, dodaje.
Ako obično radite tokom dana, primjerice, drijemanje od 20 do 30 minuta može obnoviti budnost bez da vas učini pospanima ili poremeti vaš san sljedeće noći.
Drijemanje također može biti naročito važno za održavanje budnosti i oštrine onih koji nemaju uvijek dnevni raspored – poput pilota, vozača, ljekara ili drugih radnika u smjenama. Slično tome, mogu pomoći starijim osobama ako prekide sna povezane s dobi, poput potrebe za odlaskom u toalet noću, ometaju njihov san.
Savjeti za efikasno drijemanje
Ako osjetite potrebu za drijemanjem, Dr. Atwood savjetuje da ga održite kratkim – ne duže od 30 minuta – kako ne bi ometalo vaš sljedeći noćni san. Najbolje je odrijemati poslijepodne, “kad imamo prirodni pad budnosti i obično se osjećamo pospano.”
To olakšava brzo utonuće u san.
No, ako ste hronično umorni ili imate problema s prolaskom dana bez drijemanja, Dr. Atwood preporučuje pomoć bihevioralnog stručnjaka za spavanje: “Ljudi obično neko vrijeme pate, a zatim odu svom liječniku primarne zdravstvene zaštite i dobiju neki lijek.”
Ali vidjeti stručnjaka za spavanje bolje je dugoročno rješenje od oslanjanja na lijekove. Ovi stručnjaci, obučeni u psihologiji spavanja, mogu ponuditi određene vježbe ili strategije poput kognitivno-bihevioralne terapije koje vam mogu pomoći da se naspavate koliko vam je potrebno.