Svaka ćelija u našem tijelu ima cirkadijalni sat povezan sa Suncem. Svaki proces u organizmu, takođe, vođen je cirkadijalnim ritmom: metabolizam, imuni sistem, hormonski status, naše kardiovaskularne, digestivne i nervne funkcije, kao i mikrobiom u našim crijevima zavise od svjetlosti, smjene dana i noći.
Veća važnost vremena odlaska na spavanje u odnosu na trajanje sna, postaje sve više prepoznata i u naučnim istraživanjima. Studije su pokazale da ne samo da kvalitet i dužina sna utiču na naše zdravlje i dobrobit, već i vrijeme kada odlazimo na spavanje ima značajan uticaj.
Istraživanje objavljeno u časopisu “Cognitive Therapy and Research” pokazalo je da je vrijeme odlaska na spavanje povezano sa repetitivnim negativnim razmišljanjem. Osobe koje su kasnije odlazile na spavanje, izvještavale su o većem nivou svakodnevnih negativnih misli, što uključuje ponovljeno razmišljanje o istim, obično tužnim ili mračnim mislima, o uzrocima, situacijama i posljedicama svojih negativnih osjećanja, kao i opsesivno-kompulsivne simptome. Ovo ukazuje na to da kasniji odlazak na spavanje može negativno uticati na mentalno zdravlje.
Druga studija, objavljena u časopisu “Sleep”, ističe da su i trajanje i vrijeme sna važni za konsolidaciju memorije. Istraživanje na glodarima pokazalo je da je i samo vrijeme odlaska na spavanje važno za konsolidaciju memorije, kao i ukupna količina sna, prenosi “Politikin magazin”.
Istraživanje objavljeno na platformi ResearchGate, takođe naglašava da je vrijeme odlaska na spavanje važnije od dužine ili kvaliteta sna za akademski uspjeh studenata medicine. Studenti koji su imali kasniji vrijeme tonjenja u san, izvještavali su o većem ponovljenom negativnom razmišljanju.