Politika

Mirko Pejanović za Bosnainfo: "Svi misle da će biti bolje, ako gospođa Cvijanović zaboravi ponešto na putu od Banja Luke do Sarajeva..."

Ugledni prof. dr. Mirko Pejanović kao vrstan teoretičar i istraživač državnosti i političkog razvoja Bosne i Hercegovine za portal Bosnainfo govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji, ali i važnosti 25. novembra, Dana državnosti naše zemlje.

FOTO: FB / FONDACIJA KONRAD ADENAUER SARAJEVO
FOTO: FB / FONDACIJA KONRAD ADENAUER SARAJEVO
Prof. dr. Mirko Pejanović

Izbori su bili i prošli u Bosni i Hercegovini, ali proces formiranja vlasti teško da će se u skorije vrijeme završiti. Svjedočimo političkom cirkusu, preletačima, ko će s kim u vlast, prijetnje i pritisci koji se čak i ne kriju, dakle sve liči na haos, profesor Pejanović to komentira na slijedeći način:

„Za nekoga je to opšti haos, ali u suštini to je nastavak ili dovršetak izbornog procesa. Izborni proces kao oblikovanje volje građana se dovršava u onoj tačci kad se konstruišu parlamenti, ali ne samo konstruišu, nego u parlamentima oblikuje i proglasi programska parlamentarna većina i na toj osnovi onda izabere izvršna vlast i tek onda je izborni proces završen.

To što mi imamo u našem bosanskohercegovačkom političkom pluralizmu, ovih preletača to u drugim zemljama tako nema. Nema, jer su one zrele demokratije, zrele parlamentarne demokratije, a kod nas ima zato što mi imamo nedostatan izborni zakon. Mi u izbornom zakonu Bosne i Hercegovine nemamo da mandat koji dobije neko uime stranke da može s njim da trguje. Onaj koji je na listi stranke u zakonu bi trebalo da bude riješeno da taj mandat uvijek pripada slijedećem u listi stranke, ako on napušta stranku”, ističe profesor Pejanović.

Ovu tezu također zagovara i jedan od najvećih političko-pravnih eksperata prof. dr. Omer Ibrahimagić, koji je ranije za Bosnainfo naglasio da se Izborni zakon treba mijenjati i da se međunarodna zajednica založi da mandati pripadnu stranci, a ne zastupnicima.

Pročitajte još

“Što se tiče drugog problema koga nema u izbornom zakonu, on se odnosi na institut vanrednih izbora, kad izabrane parlamentarne stranke dobiju svoja mjesta, dobijaju i svoje poslanike u parlamentima, one pojedinačno ulaze u dogovaranje s drugim strankama da formiraju parlamentarnu većinu. Ako se ne može formirati parlamentarna većina, onda se izbori vanredno ponavljaju. Ako jedna formirana parlamentarna većina radi jedno vrijeme, pa se posvađaju, ne mogu da donose zakone, onda opet mora biti druga većina, a ako je nema u parlamentu, onda se moraju ponovo sazvati vanredni izbori.

Mi ta dva instituta još uvijek nemamo, onda imamo te situacije koje su nedefinisane, ali svejedno dovršit će se ovo pregovaranje između stranaka i imat ćemo vjerovatno za nekih mjesec dana formirane vlade u svim parlamentima”, mišljenja je profesor Pejanović.

Na izborima je nastala jedna bitna promjena

Priča se o formiranju vlasti Osmorke, jučer je gospodin Nermin Nikšić održao sastanak i sa gospodinom Bakirom Izetbegovićem, a navodno u budućoj vlasti u Federaciji BiH i na državnom nivou neće biti SDA. Navodno sporazum se potpisuje i to simbolično na Dan državnosti. Koliko je ovo dobra promjena ili nije, profesor Pejanović za Bosnainfo ističe kako je nastala jedna bitna promjena.

“Pa to sad nije problem koje stranke neće biti, a koje će biti, bitno je da je u ovim izborima nastala jedna bitna promjena, a to je da su se građanske stranke i blok građanskih stranki oblikovao, opredijelio, ujedinio i na toj liniji su su dobili člana Predsjedništva BiH iz reda građanskih stranka – gospodina Denisa Bećirovića.

Građanske stranke su skupile toliko dovoljno mjesta u parlamentima da mogu biti i postale su subjekt pregovaranja za formiranje programskih koalicija. E sad, ima tu i treći momenat da sa pojavom građanskog bloka stranaka, sa tolikom snagom, uvodi jedan novi metod upravljanja i rada parlamentom, a to je da se obavezno formiraju koalicije sa programskom saglasnošću stranka koje će imati spremnost da popišu program na temelju kojeg će se donositi zakoni i na temelju kojeg će se odvijati društveni razvoj.

Pročitajte još

Za nas je društveni razvoj u BiH nakon ovih izbora jedino poželjan ako ide u pravcu ubrzane integracije u EU, ubrzane integracije u NATO savez, ako ide u pravcu jačanja privrede i rješevanja otvorenih socijalnih pitanja, a to je sve ono što je donijela inflacija, raste broj siromašnih, a koja će stranka eventualno uspjeti da se složi i potpiše program, to je sad drugo pitanje. Za sada je tu volju pokazala HDZ, ne znači da neće i neke druge stranke, pa i SDA”, pojašnjava profesor Pejanović.

U vrtlogu oko pozicija, ipak neki su već započeli sa mandatom. Članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović od 16. novembra zvanično su u izvršnoj vlasti. Predsjedništvo BiH je najviši kolektivni organ izvršne vlasti BiH, predstavlja i simbolizuje suverenitet Bosne i Hercegovine, a zadatak mu je koordinisati, odnosno usklađivati rad njenih institucija i braniti interese entiteta, što se odnosi na konstitutivne narode i sve građane u državi Bosni i Hercegovini. Koliko će sada ovaj trojac bolje funkcionisati nego dok je bio gospodin Milorad Dodik, profesor Pejanović kroz smijeh ističe:

Svi misle da će u nečemu biti bolje, ako ponešto gospođa Cvijanović zaboravi na putu od Banja Luke do Sarajeva što joj je naloženo upravo od gospodina Dodika. Druga je to ipak priroda i mislim da će Komšić i Bećirović sa gospođom Cvijanović moći dosta uspješno raditi, mada će biti turbulencija, biće problema, ali očekivati da će ih biti manje nego što je bilo sa Dodikom”.

O Danu državnosti – BiH je naše opšte dobro


S obzirom da se bližimo historijski važnom datumu za našu državu, 25. novembru pitali smo profesora Pejanovića da nam kaže o važnosti datuma. Nažalost, ovaj dan je još jedan u nizu datuma koji dijeli i političare i građane BiH i pokazuje surovu realnost koju živimo da se u jednom dijelu zemlje slavi, a u drugom ni slova o istom.

“Ja bih vas zamolio da ovu riječ dijeli građane malo drugačije vidimo. Za ovu Bosnu i Hercegovinu koja je svoju državnost obnovila i od tad je razvija kao modernu državnost u Drugom svjetskom ratu borili su se u antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi svi narodi iz Bosne i Hercegovine i srpski i hrvatski i tada muslimanski, danas bošnjački i jevrejski narodi i svi ostali.

Prema tome, to što imamo državu, što je naše opšte dobro, ono je opšte dobro svih građana i tako to doživljavaju i vjerujem svi građani na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.

Pročitajte još

Drugo je pitanje što vladajuće elite u nekim dijelovima države Bosne i Hercegovine neće da isture zastave, neće da slave taj dan, proći će i to vrijeme! Ovaj dan 25. novembar, je dan sjećanja kad je 247 delegata sa prostora cijele Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima došlo u Mrkonjić Grad, cijelu noć su vijećali i odlučili da njihov zemlja Bosna i Hercegovina dobije status Federalne državne jedinice, ravnopravne drugim državnim federalnim jedinicama u okviru nove Jugoslavije, demokratske, koja je tri dana poslije toga formirana u Jajcu, a tada je potvrđena i ta pozicija državnopravna Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina se od tada, u okviru Jugoslovenske federacije domogla novih civilizacijskih dostignuća u svom ekonomskom, socijalnom, kulturnom  i političkom razvoju. Podsjetimo se da je od 1960. do 1990-tih godina BiH imala milion zaposlenih ljudi i imala izvoznu privredu i imala četiri univerziteta, akademiju nauka, svoju televiziju, i imala obuhvat osnovnim obrazovanjem sve djece koja su se rađala i dolazila do školskog uzrasta u Bosni i Hercegovini i imala je puno jedinstvo njenih građana i rukovodstava na svim nivoima vlasti u pogledu upravljanja državom BiH, odnosno Republikom Bosnom i Hercegovinom.

Ona je bila dostigla jedan nivo srednje razvijene evropske države, ali Bosna i Hercegovina kao jedna od republika Jugoslovenske federacije, nastavila je svoj historijski hod kao druge jugoslovenske republike provela referendum o sticanju suverenosti i nezavisnosti. Referendum je uspio, uspjela je da se odbrani u vremenu kada joj je nametnuta destrukcija 1992. i uništenje u periodu 1992-1995. godina, dobila je Dejtonski mirovni sporazum i postavila je internacionalno pitanje sa stanovišta izgradnje države u BiH i danas čeka svoj uspjeh u sticanju statusa kandidata  za članstvo u EU. Uskoro, vjerovatno za nekih 10 godina BiH će biti i član EU”, kazao je uvaženi profesor Mirko Pejanović za Bosnainfo.

Prihvati notifikacije